OpenAI objavio preporuke za politiku AI gospodarstva

OpenAI je objavio preporuke za javne politike kako bi se odgovorilo na društvene izazove povezane s rastom naprednijih oblika umjetne inteligencije. Plan uključuje osnivanje javnog fonda bogatstva i ubrzavanje razvoja elektroenergetske mreže.

U dokumentu Industrial Policy for the Intelligence Age: Ideas to Keep People First OpenAI navodi da tehnologija počinje preuzimati rad koji ljudima danas oduzima sate ili čak mjesece. Kompanija tvrdi da će utjecaj AI-ja na radna mjesta, produktivnost i društvene institucije biti usporediv i vjerojatno veći od prethodnih industrijskih revolucija.

Upozorava da bi tranzicija mogla dovesti do gubitka radnih mjesta, zlouporabe u područjima poput kibernetičke sigurnosti i biologije te koncentracije bogatstva u malom broju kompanija ako ne budu postavljena jasna pravila. „Kako se približavamo superinteligenciji, izgradnja otpornog društva zahtijevat će sličan, ali brži napor”, napisao je OpenAI.

Tvrtka navodi da predlaže ambiciozne pristupe izgradnji otpornijeg društva. OpenAI smatra da postojeći regulatorni i gospodarski alati nisu osmišljeni za razmjere i brzinu promjena koje dolaze. U dokumentu su iznesena tri temeljna cilja: široko dijeljenje blagostanja koje generira AI, ublažavanje sistemskih rizika kako sposobnosti rastu te demokratizacija pristupa kako bi ljudi zadržali izbor na poslu i u društvu.

OpenAI predlaže uključivanje povratnih informacija zaposlenika u implementaciju AI-ja, tretiranje temeljnih modela kao ključne infrastrukture, ažuriranje poreznih sustava kako se prihod bude premještao s rada na kapital te stvaranje javnog fonda bogatstva. Tvrtka također navodi da bi se širenje elektroenergetske mreže moglo ubrzati stvaranjem novih modela javno-privatnog partnerstva za financiranje infrastrukture potrebne za napajanje AI-ja. OpenAI ističe da su ti prijedlozi polazište za širi razgovor o tome kako osigurati da umjetna inteligencija koristi svima.

OpenAI-jev dokument zanimljiv je jer pokazuje da se rasprava o umjetnoj inteligenciji sve brže pomiče s razine modela i proizvoda na razinu industrijske i socijalne politike. U tekstu se izrijekom predlaže javni fond bogatstva koji bi građanima dao udio u rastu koji generira AI, kao i pilot-projekti 32-satnog odnosno četverodnevnog radnog tjedna bez smanjenja plaće.

Dokument također polazi od teze da će postojeći porezni i regulatorni alati teško pratiti premještanje vrijednosti s rada prema kapitalu i automatizaciji. Posebno je važna ideja da se temeljni modeli tretiraju kao ključna infrastruktura, što otvara pitanje drukčijeg nadzora, otpornosti i pristupa takvim sustavima.

Drugi veliki stup prijedloga odnosi se na energetiku, jer OpenAI upozorava da bez snažnijeg i brže razvijanog elektroenergetskog sustava neće biti moguće održivo širiti AI kapacitete. To AI raspravu povezuje s industrijskom politikom, energetikom, zapošljavanjem i raspodjelom koristi, a ne samo s tehnološkom inovacijom.

Ujedno je riječ o signalu da i same AI kompanije očekuju znatno ozbiljniju političku debatu o učincima automatizacije. Iako dokument nije regulatorni prijedlog u formalnom smislu, on pomaže oblikovati okvir budućih rasprava o tome tko će snositi trošak tranzicije, a tko će imati koristi.

Za gospodarstva poput europskih to je posebno važno jer će morati istodobno rješavati pitanja produktivnosti, tržišta rada, suverenosti infrastrukture i energetskih ulaganja. Zbog toga se ovakvi prijedlozi mogu čitati kao prvi pokušaj skiciranja ekonomske politike za eru u kojoj AI postaje opća namjena infrastrukture.