SoftBank je najavio ulaganje od najmanje 45 milijardi eura u AI podatkovne centre u Francuskoj, s ciljem izgradnje do 3,1 GW kapaciteta do 2031. godine. Projekt se oslanja na francusku energetsku bazu, industrijske lokacije i suradnju s dobavljačima poput Schneider Electrica. Europa time dobiva još jedan primjer kako se AI suverenost sve više mjeri megavatima, priključcima i brzinom gradnje.
SoftBank je najavio ulaganje od najmanje 45 milijardi eura u AI podatkovne centre u Francuskoj, s ciljem izgradnje do 3,1 GW kapaciteta do 2031. Ta objava otvara AI infrastruktura kao industrijski i energetski projekt, a ne samo tehnološki projekt, a njezine posljedice prelaze granice jednog dobavljača ili jedne tržišne niše.
SoftBank planira ulaganje od 45 milijardi eura u AI podatkovne centre u Francuskoj kroz sljedećih pet godina. Najavljeni cilj je 3,1 GW kapaciteta, uz mogućnost rasta ulaganja do 75 milijardi eura i 5 GW. Među lokacijama se spominju Dunkirk, Bosquel i Bouchain, a EDF osigurava bivšu elektranu za prenamjenu. Zbog toga se ova tema ne može svesti na kratkoročnu reakciju tržišta, jer se iza nje nalaze proračuni, nabavni rokovi, tehnički rizici i konkurentski potezi koji će utjecati na odluke u više kvartala.
AI i cloud dio tržišta pritom više nije odvojen od fizičke infrastrukture. Modeli, podatkovne platforme i aplikacije trebaju čipove, energiju, mrežu, hlađenje i lokacije na kojima se može graditi dovoljno brzo. Zato se kapital preusmjerava prema data centrima, akceleratorima, optičkim vezama i sustavima za upravljanje potrošnjom, dok se softverski dobavljači moraju dokazati kroz integraciju s tim temeljnim slojevima. Korisnici ne kupuju samo funkciju, nego cijeli operativni lanac koji mora biti siguran, mjerljiv i skalabilan.
Za dobavljače to znači drukčiji raspored prioriteta: više kapitala odlazi u kapacitete koji se mogu brzo monetizirati, dok se stariji portfelji moraju braniti kroz jasniju vrijednost, bolju integraciju i pouzdanije isporuke. Kupci pritom sve manje kupuju izolirane proizvode, a sve više traže arhitekturu koja povezuje podatke, sigurnost, automatizaciju i operativne procese. Takav pomak posebno pogađa kompanije koje su godinama gradile prihod na prodaji licenci, uređaja ili pristupa mreži, jer novi ciklus traži dokaziv poslovni učinak, a ne samo obnovu ugovora.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
Poredak TOP 100 najboljih tvrtki prema novostvorenoj vrijednosti u segmentu računala u 2025. godini pokazuje tržište u kojem nekoliko velikih igrača i dalje nosi najveći dio ukupne vrijednosti, ali i tržište u kojem se iza njih sve snažnije probijaju tvrtke s drukčijim modelima rasta. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i fokusira se na novostvorenu vrijednost kao pokazatelj ekonomske snage, produktivnosti i sposobnosti tvrtki da iz poslovanja stvore dodanu vrijednost. Za razliku od prihoda, koji često mogu biti pod snažnim utjecajem distribucije, nabave i volumena robe, novostvorena vrijednost bolje pokazuje koliko poduzeće doista doprinosi ekonomiji kroz rad, znanje, marže, organizaciju i operativnu učinkovitost.
