VRIJEME PROMJENA

Okviri interoperabilnosti za pametne zgrade potaknut će rast ulaganja u platforme

Juniper Research predviđa da će otvorene platforme poput VOLTRON-a i openHAB-a stvoriti nova interoperabilna ekosustava i tako smanjiti ovisnost korisnika o jednom dobavljaču. Upravitelji zgrada imat će koristi od ukidanja licencnih naknada

Okviri interoperabilnosti za pametne zgrade potaknut će rast ulaganja u platforme
Depositphotos / Ilustracija

Novo istraživanje Juniper Researcha pokazalo je da će dobavljači rješenja za pametne zgrade u 2026. ostvariti 21 milijardu dolara prihoda na globalnoj razini, što predstavlja rast od više od jedne trećine u samo godinu dana u odnosu na 15 milijardi u 2025. Istraživanje je kao ključni čimbenik rasta tržišta iduće godine identificiralo razvoj interoperabilnih platformi za pametne zgrade. Očekuje se da će otvorene platforme odigrati presudnu ulogu u omogućavanju novih modela implementacije koji smanjuju prepreke za usvajanje.

„Nedostatak interoperabilnosti među rješenjima za pametne zgrade u prošlosti je bio glavni čimbenik koji je kočio rast“, rekao je Frederick Savage, istraživački analitičar u Juniper Researchu. „Međutim, s jačanjem okvira interoperabilnosti i sve intenzivnijom zamjenom zastarjele infrastrukture, očekujemo da će više poduzeća iduće godine implementirati sustave pametnih zgrada, ponajprije motiviranih uštedama troškova i energije.“ Juniper Research predviđa da će otvorene platforme poput VOLTRON-a i openHAB-a stvoriti nova interoperabilna ekosustava i tako smanjiti ovisnost korisnika o jednom dobavljaču. Upravitelji zgrada imat će koristi od ukidanja licenčnih naknada, brže dostupnosti novih funkcija i nižih troškova nadogradnje sustava.

Daljnje uštede proizlazit će iz poboljšane energetske učinkovitosti, optimizacije operativnih procesa i boljeg iskorištavanja prostora. Te koristi dodatno će ojačati povrat ulaganja i privući mala i srednja poduzeća na platforme za pametne zgrade. Kako bi se maksimalno iskoristile prednosti otvorenih rješenja, Savage savjetuje: „Dionici moraju dati prednost interoperabilnosti i modularnoj implementaciji. Takav pristup smanjuje dugoročne rizike, podržava skalabilno uvođenje na više lokacija i omogućuje brzu prilagodbu promjenjivim potrebama zgrade – što u konačnici potiče veću učinkovitost i rast prihoda.“

Tržište pametnih zgrada ubrzano se razvija pod utjecajem regulatornih zahtjeva za energetsku učinkovitost, smanjenje emisija i održivo upravljanje nekretninama. Brojne europske države uvode strože standarde za nadzor potrošnje energije, automatizaciju HVAC sustava i optimizaciju potrošnje u poslovnim objektima, što dodatno potiče implementaciju digitalnih platformi. Razvoj IoT senzora, edge računalstva i AI-analitike omogućuje sve precizniji nadzor sustava grijanja, hlađenja, rasvjete i sigurnosti, dok napredni sustavi upravljanja zgradama postaju sposobni autonomno optimizirati potrošnju u stvarnom vremenu. 

Integracija obnovljivih izvora energije, baterijskih sustava i pametnih mreža stvara nove modele upravljanja energijom u zgradama, a otvoreni ekosustavi olakšavaju njihovo povezivanje. Uz to, tržište se sve više okreće digitalnim tvornicama, logističkim centrima i komercijalnim objektima koji žele smanjiti operativne troškove i povećati produktivnost. 

Sigurnosni standardi, uključujući kibernetičku zaštitu IoT uređaja, postaju važan dio strategije implementacije, jer rast broja povezanih uređaja otvara dodatne rizike. Stručnjaci procjenjuju da će u narednim godinama najveći zamah imati rješenja koja omogućuju centralizirano upravljanje portfeljem nekretnina, posebno za velika poduzeća i javni sektor, dok će otvorene platforme imati ključnu ulogu u smanjenju kompleksnosti i troškova integracije.