Weekend je proširio svoj interdisciplinarni koncept Education Weekendom, posvećenim znanju, kompetencijama i budućnosti obrazovanja. Božo Skoko upozorava da umjetna inteligencija može biti snažan alat za istraživanje i učenje, ali ne smije zamijeniti čitanje, kritičko mišljenje i zdravo rasuđivanje. Odnos tehnologije, obrazovanja i budućih zanimanja bit će jedno od ključnih pitanja za škole, sveučilišta i poslodavce.
Weekend u svom devetnaestom izdanju dodatno širi tematski okvir izvan klasičnih tema medija, marketinga i komunikacija. Razlog je sve snažnije prepletanje kreativnih industrija s tehnologijom, financijama, ljudskim potencijalima i obrazovanjem, zbog čega festival ove godine ima osam paralelnih programa. „Teško je bilo vjerovati da ćemo ući u dvadesetu godinu, ali očito potreba za ovakvim okupljanjem postoji“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Božo Skoko, Sveučilište Algebra Bernays. Najveći ovogodišnji iskorak jest Education Weekend, zasebna konferencijska cjelina usmjerena na znanje, kompetencije i promjene koje oblikuju budućnost rada i obrazovanja.
Skoko objašnjava da se obrazovanje godinama pojavljivalo na rubu različitih festivalskih rasprava, neovisno o tome je li tema bila tehnologija, tržište rada ili razvoj kompanija. S vremenom je postalo jasno da je riječ o temi koja zaslužuje vlastiti program. „Kompetencije, obrazovanje, fakultet i praksa provlačili su se kroz gotovo sve panele, a postali su toliko važni da smo shvatili da moramo imati zasebnu konferenciju“, kaže.
Jedan od temeljnih izazova obrazovanja vidi u brzini promjena na tržištu rada. Fakulteti danas obrazuju mlade ljude za karijere koje će trajati desetljećima, dok se istodobno dio zanimanja može radikalno promijeniti ili nestati u znatno kraćem roku. „Na fakultetima obrazujemo mlade za zanimanja koja možda neće postojati za deset godina, a već danas moramo predvidjeti čime će se baviti u budućnosti“, upozorava Skoko. Zbog toga obrazovni sustav ne može ostati usmjeren samo na prijenos postojećeg znanja.
Druga dimenzija odnosi se na način na koji tehnologija oblikuje djecu i buduće zaposlenike. Dugotrajna izloženost ekranima, promjene u načinu komunikacije, individualizacija i drukčija očekivanja prema poslu samo su dio procesa koji se međusobno preklapaju. Education Weekend zato pokušava povezati obrazovne, psihološke, tehnološke i poslovne perspektive umjesto da ih promatra odvojeno.
U središtu tog razgovora neizbježno se nalazi umjetna inteligencija. „Utjecaj umjetne inteligencije na obrazovanje je ogroman“, kaže Skoko. AI može u nekoliko trenutaka pretražiti, strukturirati i usporediti količinu informacija za koju su prije bili potrebni sati ili dani rada. U tome vidi golemu korist, posebno u istraživanju, analizi podataka, pripremi materijala i individualiziranom učenju.
No korisnost alata ne znači da mu treba prepustiti proces razmišljanja. „Dobro je dok je umjetna inteligencija alat koji nam pomaže u istraživanju, slaganju, kreiranju i analizi podataka“, navodi Skoko. Problem nastaje kada korisnik prestane razumijevati gradivo, provjeravati rezultate i razvijati sposobnost samostalne procjene. Zato smatra da obrazovanje mora paralelno razvijati tehnološku pismenost i sposobnost kritičkog odnosa prema rezultatima koje AI proizvodi.
Na Sveučilištu Algebra Bernays, kaže, umjetna inteligencija integrira se u kolegije upravo kao alat koji studentima može olakšati svladavanje pojedinih zadataka. „Umjetna inteligencija ne smije postati zamjena za učenje, čitanje knjiga i kritičko razmišljanje“, naglašava. Institucije zato ne bi trebale pokušavati jednostavno zabraniti tehnologiju koju će studenti ionako koristiti, nego ih naučiti kako je koristiti odgovorno i kompetentno.
Takav pristup podrazumijeva i jačanje vještina koje nisu samo digitalne. Skoko ističe da će uz razvoj AI-ja biti potrebno poticati praktične sposobnosti, rad rukama, snalaženje u stvarnom prostoru i druge aktivnosti koje održavaju širinu ljudskih kompetencija. „S razvojem umjetne inteligencije paralelno moramo poticati kritičko razmišljanje i zdravo rasuđivanje“, kaže. Te vještine postaju važnije upravo zato što je do informacija i gotovih odgovora sve lakše doći.
Jedno od pitanja Education Weekenda zato je i koja zanimanja umjetna inteligencija neće zamijeniti. Skoko navodi inženjere kao primjer profesije u kojoj tehnološki razvoj ne smanjuje nužno potrebu za ljudima, nego može povećati potražnju za stručnjacima koji razumiju i stvaraju sustave na kojima AI počiva. „Umjetna inteligencija ne može jednostavno zamijeniti inženjere jer su oni pokretačka snaga koja stvara tu tehnologiju“, objašnjava.
Skoko zato odnos obrazovanja i umjetne inteligencije ne svodi na jednostavnu podjelu između optimizma i straha. Tehnologiju treba razumjeti, koristiti i uključiti u nastavu, ali istodobno očuvati znanje potrebno da čovjek procijeni njezin rezultat. „Moramo upoznati umjetnu inteligenciju, ali imati dovoljno znanja i kompetencija da ona i dalje ostane alat“, zaključuje. Upravo će sposobnost obrazovnog sustava da istodobno prihvati novu tehnologiju i sačuva samostalno mišljenje odrediti koliko će današnji učenici i studenti biti spremni za poslove koji se tek stvaraju.
Weekend je proširio svoj interdisciplinarni koncept Education Weekendom, posvećenim znanju, kompetencijama i budućnosti obrazovanja. Božo Skoko upozorava da umjetna inteligencija može biti snažan alat za istraživanje i učenje, ali ne smije zamijeniti čitanje, kritičko mišljenje i zdravo rasuđivanje. Odnos tehnologije, obrazovanja i budućih zanimanja bit će jedno od ključnih pitanja za škole, sveučilišta i poslodavce.
Idaho National Laboratory provodi sigurnosnu provjeru kineskih lidarskih senzora za vozila, objavio je TechCrunch 21. kolovoza pozivajući se na dvije osobe upoznate s projektom. Laboratorij američkog Ministarstva energetike ispituje mogu li uređaji omogućiti iznošenje prostornih podataka ili masovni prekid rada. Projekt navodno financira jedna ili više kompanija iz sektora električnih i autonomnih vozila, no laboratorij nije potvrdio naručitelje ni plan objave rezultata.
Globalne isporuke nosivih narukvica u drugom su tromjesečju 2026. pale 2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali taj ukupni rezultat skriva sve veću podjelu potražnje, navodi Omdia. Isporuke pametnih satova porasle su 6 posto zahvaljujući naprednim sportskim modelima, dok su novi osnovni uređaji bez zaslona dobili zamah jer se kupci sve više okreću ili minimalističkim uređajima ili tehnološki naprednijim sportskim satovima.
