Tržište poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj i u četvrtom je tromjesečju 2020. bilo pod snažnim utjecajem posljedica pandemije uzrokovane koronavirusom, a dodatno i potresa koji je pogodio pojedine dijelove države. Međutim, normalizacija većeg dijela gospodarskih aktivnosti, posebno onih koji utječu na potražnju za poštanskim uslugama, u četvrtom je tromjesečju u odnosu na prethodno utjecala na rast tržišta u gotovo svim segmentima, pokazuju najnoviji podaci domaćeg regulatora HAKOM-a.
U odnosu na treće tromjesečje ukupan broj poštanskih usluga tako je veći za 6,5 posto, ali je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvareno 9,1 posto manje usluga, što ukazuje kako će oporavak poštanskog tržišta i povratak na prijašnje stanje ipak potrajati. Na ukupan rast broja usluga najveći su utjecaj imale pismovne pošiljke, koje su u odnosu na prethodno tromjesečje rasle 6,5 posto te paketske usluge, koje su ponovno rasle nakon pada u trećem tromjesečju.
U četvrtom tromjesečju djelomično se normalizirao i prekogranični poštanski promet. Povećan je broj pošiljaka u međunarodnom prometu pa je, u odnosu na prethodno tromjesečje, broj usluga veći za 36 posto, a najveći utjecaj imao je veći broj prekograničnih paketa i usluga povezanih s e-trgovinom. Time je udjel međunarodnog prometa na ukupnom poštanskom tržištu povećan i na kraju godine je iznosio 10,1 posto.
Pozitivna kretanja na tržištu, vezana uz ostvarenje usluga, utjecala su i na prihode tako da su oni 14 posto viši nego u trećem tromjesečju, ali i 4,6 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Iako je na godišnjoj razini broj usluga manji za oko 10 posto, prihodi su se smanjili samo 0,4 posto. Razlog je prvenstveno ostvarenje većeg broja usluga s nekom od dodanih vrijednosti, odnosno ekspresnih usluga, kojih je u 2020. bilo oko 14 posto više nego godinu ranije.
U posljednjem tromjesečju 2020. pojavio se jedan novi davatelj poštanskih usluga pa trenutačno usluge obavlja 23 davatelja od kojih je najveći HP-Hrvatska pošta d.d. s udjelom od 82,7 posto.
IBM je u najnovijem upozorenju investitorima priznao da nije dovoljno brzo uhvatio promjenu u načinu na koji velike kompanije troše tehnološke budžete. Kupci su u završnici tromjesečja dio planiranih ulaganja preusmjerili prema serverima, pohrani, memoriji i mrežnoj opremi, nastojeći na vrijeme osigurati komponente za AI infrastrukturu. Zbog toga se dio velikih softverskih ugovora nije zatvorio u očekivanom roku, a kompanija sada očekuje slabije prihode i dobit od tržišnih procjena.
Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.
Switch priprema izlazak na burzu koji bi mogao postati jedan od najvećih američkih tehnoloških debija posljednjih godina. Operator podatkovnih centara angažirao je vodeće investicijske banke za moguću inicijalnu javnu ponudu koja bi mogla prikupiti do 10 milijardi dolara već u četvrtom tromjesečju. Ukupna valuacija kompanije, uključujući dug, mogla bi se približiti 80 milijardi dolara.
