Pismovna korespondencija posljednjih je godina pod snažnim pritiskom modernijih načina komunikacije, a rezultat je sve manji broj ostvarenih pismovnih usluga. U trećem tromjesečju ove godine ukupno je realizirano 45,6 milijuna pismovnih usluga, što je 15,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Smanjenje broja pismovnih pošiljaka utjecalo je na smanjenje ukupnog broja poštanskih usluga, ali i na promjene tržišnih udjela. Iako pismovne pošiljke i dalje imaju najveći udjel na tržištu od 76 posto to je za oko četiri posto manje nego u istom razdoblju lani. Istovremeno, paketi imaju dosad najveći udjel na tržištu od 15,8 posto, a preostali dio odnosi se na tiskanice.
Manji broj ukupno ostvarenih poštanskih usluga na tržištu ipak nije utjecao na prihode s obzirom na to da je u proteklom razdoblju došlo do rasta cijena, posebno u segmentu univerzalne usluge, ali i većeg broja obavljenih usluga s dodanom vrijednosti (ekspresnih pošiljaka). Ostvareni prihodi iznosili su 76,3 milijuna eura ili 9,3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Broj usluga u međunarodnom poštanskom prometu prema tržišnim pokazateljima raste iz tromjesečja u tromjesečje od početka godine, a u trećem tromjesečju ostvareno je četiri posto više usluga nego u istom razdoblju lani. Raste i udjel međunarodnog prometa u ukupnom prometu te trenutačno međunarodni promet zauzima nešto više od osam posto tržišta.
Na tržištu poštanskih usluga u trećem tromjesečju 2023. pojavila su se dva nova davatelja tako da poštanske usluge pruža njih 24 od kojih je najveći davatelj HP-Hrvatska pošta s udjelom od 85,4 posto prema broju ostvarenih usluga, odnosno 57,1 posto prema ukupnim prihodima.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
