U prvom tromjesečju zabilježen je manji broj obavljenih poštanskih usluga te je nastavljen negativan utjecaj pandemije na poštanske pošiljke, osim onih povezanih s kupovinom na internetu. Ukupno je ostvareno 69,9 milijuna poštanskih usluga, 3,1 posto manje u odnosu na prethodno tromjesečje i 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Na manji broj usluga utjecale su sve vrste pošiljaka (pisma, paketa i tiskanica) pri čemu je najveće smanjenje prometa bilo kod usluga povezanih sa distribucijom tiskanica. U odnosu na prethodno tromjesečje tiskanica je isporučeno oko 20 posto manje, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine oko 28 posto manje.
Uspoređujući vrstu prometa vidljivo je kako je veće smanjenje zabilježeno u međunarodnom prometu, koji je manji oko 21 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. To pokazuje da u međunarodnom prometu još uvijek postoje određeni poremećaji povezani s potražnjom, ali i prijenosom pošiljki te će trebati još neko vrijeme za njegovu potpunu normalizaciju.
Manji broj usluga utjecao je i na prihode od obavljanja poštanskih usluga. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem prihodi su manji oko 4,8 posto, međutim, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine rasli su oko 10 posto. Pozitivan rezultat u odnosu na prethodnu godinu prvenstveno je ostvaren zbog većeg broja ekspresnih pošiljaka povezanih s kupovinom na internetu s rastom oko 23 posto, a djelomično i zbog većih cijena jednog dijela usluga iz opsega univerzalne usluge.
Broj davatelja poštanskih usluga ostao je nepromijenjen. Na kraju prvog tromjesečja usluge su pružala 23 davatelja od kojih je HP-Hrvatska pošta d.d. najveći s udjelom od 84,1 posto.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
