Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) 2. srpnja 2025. godine donijela je odluku o jednostranom raskidu svih ugovora s tvrtkom Optix Infrastructure, zaduženom za provedbu projekata širokopojasne infrastrukture u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Riječ je o strateškim projektima u tzv. bijelim područjima – dijelovima Hrvatske bez komercijalnog interesa telekoma za ulaganje – ukupne vrijednosti gotovo 100 milijuna eura.
Optix Infrastructure trebala je realizirati projekte u 17 gradova i općina, među kojima su Zlatar, Vidovec, Karlovac, Sisak, Ozalj, Kutina, Lepoglava i drugi. Lokalnim zajednicama, koje o raskidu nisu bile pravovremeno informirane, sada prijeti gubitak pristupa brzoj internetskoj infrastrukturi, a sami projekti ostat će neprovedeni bez dodatnog financiranja iz alternativnih izvora. HAKOM, iako nije bio izravno uključen u proces ugovaranja, potvrdio je da nije imao nadležnosti nad sredstvima i ugovorima, već da je odgovornost u potpunosti bila na SAFU-u i Optixu.
Na svojoj internetskoj stranici Optix Infrastructure se do nedavno predstavljala kao vodeća privatna inicijativa za izgradnju svjetlovodne mreže u Hrvatskoj, s ambicijom da do 2026. poveže više od 200.000 kućanstava i poduzeća. Međutim, ta digitalna budućnost sada je ozbiljno dovedena u pitanje. Projekti koji su trebali omogućiti digitalnu transformaciju ruralnih i zanemarenih područja propali su, a Hrvatska je ostala bez ključne pretpostavke za stvaranje gigabitnog društva.
Posljedice su ozbiljne i dugoročne. Bez brzog interneta, ta područja ne mogu razvijati digitalnu ekonomiju, privući digitalne nomade, modernizirati poljoprivredu ili omogućiti rad od kuće i kvalitetno obrazovanje. Optička infrastruktura nije luksuz, nego osnovni preduvjet za ravnopravan razvoj – danas je važna kao što je nekad bila električna mreža. Hrvatska je sada presjekla tu žilu kucavicu modernog društva – i to na 17 najpotrebnijih točaka.
U javnosti se postavljaju pitanja o nadzoru, odgovornosti i institucionalnom kapacitetu za provedbu EU projekata. Kako je moguće da projekt od strateškog interesa propadne bez ikakvog napretka, unatoč višestrukim upozorenjima? Raskid ugovora možda zvuči odlučno, ali zapravo je priznanje poraza. Slijedi najgore: godine birokratskih zavrzlama, novih natječaja i žalbi, a s obzirom na stroge rokove NPOO-a, upitno je hoće li sredstva uopće biti ponovno dostupna.
SAFU je na izravni upit pojasnio kako je projekt pratila značajna kašnjenja u sklapanju ugovora o nabavi s izvođačima radova, što je ugrozilo ispunjenje obveza do 2026. godine. Nakon brojnih upozorenja, te zahtjeva samog Optixa za raskidom, ugovori su obustavljeni. Time korisnik gubi pravo na bespovratna sredstva i mora vratiti već isplaćeni iznos.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture potvrđuju da se u suradnji s Ministarstvom financija i SAFU-om pokušava pronaći način da se projekt ipak spasi kroz alternativna europska sredstva. Međutim, priznaju kako je izostanak ugovora s izvođačima u postupku javne nabave glavni razlog zašto Optix Infrastructure nije mogao realizirati projekte. Sam Optix je u lipnju 2025. službeno zatražio raskid, čime je izgubljena mogućnost sufinanciranja kroz NPOO.
Na kraju, ostaje pitanje odgovornosti – ne samo poslovne, već i institucionalne. Dok se europska sredstva za razvoj infrastrukture gase zbog nekompetencije i lošeg upravljanja, tisuće kućanstava i poduzetnika ostaju digitalno izolirane. Hrvatska nije izgubila samo projekt, već i još jednu priliku za ozbiljan iskorak prema digitalnoj budućnosti.