Posljedice raskida u da će lokalne jedinice sada mogu jedino same preuzeti provedbu i financiranje projekata širokopojasnog interneta iz vlastitih izvora, uz izgubljena sredstva Europske unije koja su već bila odobrena, a nisu iskorištena.
Depositphotos / Ilustracija
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) je 2. srpnja 2025. godine jednostrano raskinula sve ugovore s tvrtkom Optix Infrastructure. HAKOM je kao državni telekom regulator objavio tu odluku, a riječ je o novcu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz Poziva C2.3. R4-I1 Provedba projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima bez dostatnog komercijalnog interesa za ulaganja.
Optix Infrastructure bila je angažirana za izvođenje radova u sklopu Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog optičkog interneta na područjima bez komercijalnog interesa, a vrijednost prethodno ugovorenih projekata iznosila je gotovo 100 milijuna eura (točnije 95,536,942.62 eura). Riječ je o projketu za tzv. bijela područja u kojima telekom operatori nemaju komercijalnog interesa.
Optix Infrastructure je prema sklopljenom ugovoru trebao biti izvođač radova u 17 gradova i općina u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj. Raskinuti su ugovori povezani s projektima razvoja širokopojasne infrastrukture u projektima diljem Hrvatske, uključujući gradove i općine poput Zlatar, Vidovec, Beretinec, Gornji Kneginec, Sveti Ilija, Duga Resa, Karlovac, Sisak, Ozalj, Lepoglava i druge. SAUFU je odluku donio početkom ovog mjeseca, a navodno nitko o tome nije bio konzultiran.
Posljedice raskida u da će lokalne jedinice sada mogu jedino same preuzeti provedbu i financiranje projekata širokopojasnog interneta iz vlastitih izvora, uz izgubljena sredstva Europske unije koja su već bila odobrena, a nisu iskorištena.
Na svome webu Optix Infrastructure se hvalio da „OPTIX Infrastructure d.o.o. je vodeća privatna inicijativa za proširenje mreže svjetlovodnih vlakana u Hrvatskoj. Do 2026. povezat ćemo više od 200.000 kućanstava i tvrtki brzim internetskim vezama. Na taj način osiguravamo ljudima u ruralnim regijama, zajednicama i gradovima digitalnu budućnost. Jamčimo pouzdanost i brzinu jer gradimo brzinom svjetlosti“. Od toga se ništa neće dogoditi.
Dok Europa i sav razvijeni svijet nezadrživo jure prema gigabitnom društvu, a umjetna inteligencija postaje standardni alat u poslovanju, Hrvatska je upravo sama sebi pucala u nogu. I to ne jednom, nego sedamnaest puta. Vijest da je SAFU, agencija zadužena za EU projekte, raskinula čak 17 ugovora za izgradnju optičke infrastrukture nije samo birokratska crtica. To je prvorazredni debakl i zastrašujuća slika nemoći sustava koji bi trebao biti motor naše digitalne transformacije. Za stanovnike Karlovca, Siska, Vrbovca, Kutine i desetak drugih područja, ovo je poruka da mogu zaboraviti na rad od kuće s pristojnom vezom, na privlačenje digitalnih nomada, na modernu poljoprivredu i na bilo kakav oblik poslovanja koji zahtijeva više od osnovnog spajanja na internet.
I dok čekamo odgovore iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, nadležnog ministarstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te tvrtke Optix Infrastructure kao i njihova vlasnika francuskog MERIDIAM EASTERN EUROPE oko propalog ugovora vrijednog gotovo 100 milijuna eura za izgradnju optičke infrastrukture stigli su odgovori telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Na izravan upit ICTbusiness.info o tome kako su raskinuti ugovori s tvrtkom Optix Infrastruscture ¸iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije ističu kako je obzirom na važnost predmetnih ulaganja nastoje se osigurati sredstva u okviru drugih izvora financiranja iz europskih sredstava, a kako bi se predmetni projekti za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u konačnici uspješno proveli.
Na izravan upit ICTbusiness.info iz resornog ministarstva Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture napominju kako je sada cilj ministarstva nastojati osigurati sredstva u okviru drugih izvora financiranja iz europskih sredstava kako bi se predmetni projekti za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa uspješno proveli.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.
