Kako sve više učenika koristi umjetnu inteligenciju za pomoć pri učenju, još uvijek nije posve jasno kakav učinak to ima na samo učenje. Kako bi to istražili, znanstvenici s Tehnološkog instituta Massachusetts (MIT) zamolili su 54 osobe u dobi od 18 do 39 godina da napišu tri eseja u trajanju od po 20 minuta.
Jedna je grupa pisala sva tri eseja uz pomoć popularnog AI chatbota ChatGPT. Druga je koristila isključivo internet, s onemogućenim AI odgovorima. Treća grupa nije koristila nikakve vanjske izvore. Eseji su bili na moralne ili filozofske teme, poput pitanja trebamo li pomagati drugima da bismo bili istinski sretni, ili mogu li knjige i filmovi uistinu promijeniti nečiji život.
Sudionici su tijekom pisanja nosili slušalice koje su bilježile električnu aktivnost njihova mozga. Kod onih koji su koristili ChatGPT zabilježena je najniža razina moždane povezanosti, dok su oni koji su koristili samo internet pokazali veću povezanost. Najveću razinu moždane aktivnosti imali su sudionici koji nisu koristili nikakve vanjske izvore. Nakon završetka pisanja, grupa koja je koristila ChatGPT također se najlošije prisjećala rečenica iz vlastitih eseja.
Osamnaest sudionika pozvano je kasnije natrag kako bi ponovno napisali jedan od svojih eseja. Ovaj put, uloge su se zamijenile — oni koji su ranije koristili ChatGPT sada su morali pisati bez vanjskih izvora, a oni koji su prethodno pisali bez pomoći sada su mogli koristiti ChatGPT.
Ustanovljeno je da se svih devet sudionika iz grupe bez vanjskih izvora moglo prisjetiti svih tema o kojima su prethodno pisali. No, samo troje onih koji su ranije koristili ChatGPT moglo se prisjetiti svih svojih tema.
Štoviše, i kada su ovoga puta pisali bez ikakve pomoći, kod sudionika koji su prethodno koristili ChatGPT i dalje je zabilježena slabija moždana povezanost.
Iako studija još nije prošla stručnu recenziju, autori su odlučili odmah objaviti rezultate jer smatraju da bi ova otkrića mogla biti vrlo važna za obrazovanje djece — te da javnost ima pravo vidjeti rezultate što je prije moguće.
Čak 80 posto izvršnih direktora očekuje da će umjetna inteligencija izazvati visok ili srednje visok stupanj promjena u njihovim operativnim sposobnostima, pri čemu se fokus pomiče s digitalnog poslovanja na autonomno poslovanje, pokazuje Gartnerovo istraživanje. Anketa je obuhvatila 469 izvršnih direktora i drugih viših poslovnih rukovoditelja širom svijeta, a provedena je tijekom tri tromjesečja zaključno s četvrtim tromjesečjem 2025.
Sandisk je objavio 8,97 milijardi dolara prihoda u fiskalnom četvrtom tromjesečju i prilagođenu dobit od 39,25 dolara po dionici. Oba su rezultata nadmašila tržišna očekivanja, a potražnja za flash memorijom u AI podatkovnim centrima podigla je prodaju znatno iznad razine iz istog razdoblja prošle godine. Važnija nova činjenica od samog kvartalnog skoka jest promjena načina ugovaranja. Izvršni direktor David Goeckeler rekao je Reutersu da Sandisk ima osam dugoročnih sporazuma sa šest kupaca, ukupne vrijednosti veće od 93,9 milijardi dolara. Kompanija očekuje da će do kraja fiskalne godine u srpnju 2027. polovica njezine proizvodnje biti pokrivena takvim ugovorima, a tijekom fiskalne 2028. približno dvije trećine.
Potrošnja električne energije podatkovnih centara širom svijeta trebala bi porasti 26 posto u 2026., procjenjuje Gartner. Ta konzultantska kuća očekuje da će globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara dosegnuti 565 teravatsati u 2026., u odnosu na 447 teravatsati u 2025.
