Ljudi često mijenjaju pritisak za stres, i obrnuto. Možda na prvi pogled djeluju kao nešto slično, zapravo su uvelike različiti. A razumijevanje te razlike zapravo pomaže u samom radu na najvišoj razini. Pokazuje jesmo li spremni raditi pod pritiskom ili nismo, a tako nešto ipak treba znati kad se radi u dinamičnom okruženju.
Sama riječ "pritisak" sugerira da je osoba pritisnuta, bilo poslom, bilo privatnim problemima, bilo čime... Taj pritisak može doći nepozvan i slučajno, može doći od strane nadređenog ili klijenta, a može doći i od nas samih jer težimo savršenstvu. Situacija u kojoj osjećamo pritisak lako se može primijetiti jer to što radimo nam je jako bitno, nažalost iznimno je nesigurno kako će točno ispasti jer nemamo potpunu kontrolu, ali svejedno osjećamo da smo odgovorni kako god ispalo te ćemo prema tome biti percipirani.
Dakle, što nam je nešto bitnije, što je nesigurnije i što je odgovornost veća, pritisak će biti jači. Kod svih ljudi takva situacija budi potrebu da izvršim neku akciju, da probamo napraviti najbolje što možemo. Zato smo fokusirani i sva pažnja nam je usmjerena prema izvoru pritiska.
Ali, ako se dosegne situacija u kojoj smatramo da nemamo vremena obaviti posao, ili nemamo dovoljno resursa za to, nastaju problemi. Samim time no što je bilo izazov postaje prijetnja, a kad se dogodi tako nešto, može nastupiti stanje stresa. On se pojavljuje kad osoba osjeća da ne može ispuniti ono što se od nje traži i ako ne umanji razinu stresa koji se nagomilao, nastavi će tonuti još dublje. Pri tom potonuću tonu i performanse, a to stvara dodati problem.
Kod nekih stres nastupi ranije, kod drugih kasnije. Primjerice, kontrolori leta i kirurzi imaju visok prag tolerancije i dobro se nose s pritiskom pa se on rijetko pretvori u stres. Oni koji nemaju te vrline, teže se nose u napetim situacijama pa više vole okruženje u kojem nema pritiska. A to je i bitna razlika, pritisak je ono što dovodi do stresa, ali ovisi o osobi hoće li se to dogoditi...