Intel je 15. studenoga 1971. predstavio 4004 procesor i on je zapravo bio začetnik modernog računalstva, novog i uzbudljivog doba. I 50 godina od tog velikog događaja, njegovi temelji su u današnjim procesorima, ali i doslovno svakom djeliću tehnologije koju poznajemo.
Riječ je o prvom komercijalnom mikroprocesoru koji je kombinirao različite funkcije u jednom silicijskom čipu s visokom operativnom frekvencijom i gustoćom tranzistora. Tako nešto bilo je daleko ispred svog vremena u tom trenutku.
Jer, prije tog sudbonosnog datuma, Intel se primarno fokusirao na memoriju poluvodiča i nije imao potrebno iskustvo za proizvodnju procesora koji bi se koristili u šire svrhe. No, sve se promijenilo 1969., kad je Nippon Calculating Machine Corporation pristupio Intelu i zatražio da dizajnira procesor za njegov Busicom 141-PF "printing" kalkulator.
Iz američke su kompanije predložili dizajn s četiri čipa, gdje bi jedan bio programiran za niz zadataka. I svijet elektronike nakon te ideje više nije bio isti, nešto se počelo pomicati. Kako bi se izveo željeni dizajn, Intel je angažirao Talijana Fredrica Faggina, vodećeg stručnjaka za dizajn čipova u to vrijeme. Zbog njega svaki 4004 ima inicijale F.F.
Što se tiče specifikacija procesora, brzina mu je bila 740 Khz, imao je deset mikrometara ili 10.000 nanometara i ukupno 2300 tranzistora. Kad se to usporedi s današnjim procesorima prve klase od 4,5 GHz, sedam nanometara i milijardama tranzistora, možemo lakše shvatiti koliko je tehnologija napredovala u pola stoljeća.
Zato ne treba zaboraviti gdje je sve krenulo, gdje se sve okrenulo. I trebalo je samo sedam godina od tog trenutka da svijet ugleda prvo osobno računalo, prvi PC. Intel je na temeljima 4004 kreirao 8086 procesor, koji je IBM postavio u svoj originalni PC. Ostalo je povijest...
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.