Intel je 15. studenoga 1971. predstavio 4004 procesor i on je zapravo bio začetnik modernog računalstva, novog i uzbudljivog doba. I 50 godina od tog velikog događaja, njegovi temelji su u današnjim procesorima, ali i doslovno svakom djeliću tehnologije koju poznajemo.
Riječ je o prvom komercijalnom mikroprocesoru koji je kombinirao različite funkcije u jednom silicijskom čipu s visokom operativnom frekvencijom i gustoćom tranzistora. Tako nešto bilo je daleko ispred svog vremena u tom trenutku.
Jer, prije tog sudbonosnog datuma, Intel se primarno fokusirao na memoriju poluvodiča i nije imao potrebno iskustvo za proizvodnju procesora koji bi se koristili u šire svrhe. No, sve se promijenilo 1969., kad je Nippon Calculating Machine Corporation pristupio Intelu i zatražio da dizajnira procesor za njegov Busicom 141-PF "printing" kalkulator.
Iz američke su kompanije predložili dizajn s četiri čipa, gdje bi jedan bio programiran za niz zadataka. I svijet elektronike nakon te ideje više nije bio isti, nešto se počelo pomicati. Kako bi se izveo željeni dizajn, Intel je angažirao Talijana Fredrica Faggina, vodećeg stručnjaka za dizajn čipova u to vrijeme. Zbog njega svaki 4004 ima inicijale F.F.
Što se tiče specifikacija procesora, brzina mu je bila 740 Khz, imao je deset mikrometara ili 10.000 nanometara i ukupno 2300 tranzistora. Kad se to usporedi s današnjim procesorima prve klase od 4,5 GHz, sedam nanometara i milijardama tranzistora, možemo lakše shvatiti koliko je tehnologija napredovala u pola stoljeća.
Zato ne treba zaboraviti gdje je sve krenulo, gdje se sve okrenulo. I trebalo je samo sedam godina od tog trenutka da svijet ugleda prvo osobno računalo, prvi PC. Intel je na temeljima 4004 kreirao 8086 procesor, koji je IBM postavio u svoj originalni PC. Ostalo je povijest...
Jedan od najiščekivanijih trenutaka dana bio je razgovor "Od nemoguće priče do globalnog epicentra: Quo vadis Mate Rimac?", u kojem je Mate Rimac, osnivač i predsjednik Rimac Groupa, s Tomislavom Carom, CEO-om Productivea, pokazao koliko je put od dječje opsesije do Bugattija zapravo nevjerojatan.
Rast podatkovnog prometa i umjetne inteligencije povećava potražnju za energijom, o čemu se raspravljalo na panelu "AI je gladan. Može li ga električna mreža nahraniti?"
Neki od najvećih Nvidijinih kupaca dobili su obavijest da bi cijene servera s AI čipovima u mnogim konfiguracijama mogle porasti više od 15 posto zbog sve skuplje memorije. Promjena bi zahvatila sustave koji se isporučuju početkom 2027., među njima platforme Vera Rubin i Grace Blackwell, no Nvidia navod još nije službeno potvrdila.