Sve više Hrvata očekuje povišicu i sve se manje boje za svoje radno mjesto

Sve više Hrvata očekuje povišicu i sve se manje boje za svoje radno mjesto

Foto: DepositPhotos

U novom istraživanju stanja hrvatskog tržišta rada koje je proveo portal MojPosao, ukazuje na oporavak tržišta rada te da sve više ljudi očekuje povišicu i sve se manje njih boji za svoje radno mjesto.

Do kraja godine 29% zaposlenih ispitanika očekuje povišicu, u odnosu na 22% ispitanika 2017. godine, 20% ispitanika 2016. godine, odnosno 12% ispitanika 2015. godine.

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povišicu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.

Više od polovice ispitanika (74%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. 16% ispitanika posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Predthodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla, tako je 2015. godine posao planiralo promijeniti 39% ispitanika, 2016. 34% ispitanika te 2017. 61% ispitanika.

Zaposleni u Hrvatskoj se sve manje boje za svoje radno mjesto

Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, 70% ispitanika se ne boji dok 12% njih nije o tome razmišljalo.

Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojala se za svoje radno mjesto 2015. godine, međutim taj udio se kroz godine drastično smanjuje (32% u 2016. te 26% u 2017. godini).

Sve manje Hrvata želi biti 'sam svoj šef'

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (32%), slično kao i u prošlogodišnjem istraživanju. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine kada je to izjavilo 26% ispitanika. Čak 15% ispitanika radilo bi za državu.

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 18%, odnosno 27% ispitanika, dok je 10% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.

Veza se više ne smatra najvažnijim faktorom za dobivanje posla

Znanja i vještine su najvažniji faktor za dobivanje posla smatra 61% zaposlenih ispitanika kao i 62% nezaposlenih ispitanika te 64% onih koji se još školuju. Iskustvo je drugi po važnosti faktor za dobivanje posla, smatra 58% zaposlenih ispitanika, 67% nezaposlenih i 57% ispitanika koji se još školuju.

Veza se nalazi na trećem mjestu i da je potrebna za dobivanje posla smatra 29% zaposlenih, 38% nezaposlenih i 30% ispitanika koji se još školuju. Velik je to pomak u odnosu na prošlu godinu kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla (51% zaposlenih, 64% nezaposlenih, 48% onih koji se još školuju).

Ispitanici koj se još školuju u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla potrebno formalno obrazovanje (46%), dok isto smatra petina nezaposlenih (19%) i 16% zaposlenih ispitanika.

Da je potrebno imati malo sreće da se dobije posao misli čak 41% nezaposlenih ispitanika, četvrtina zaposlenih i 28% ispitanika koji se još školuju.

Trećina nezaposlenih ispitanika (35%) je bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 21% nije pronašlo posao nakon završetka školovanja. Bolju priliku odlučilo je potražiti 13% ispitanika i sami su dali otkaz, dok je 9% njih izgubilo posao uslijed gospodarske krize. Samo 6% ispitanika dobilo je otkaz.

Polovica nezaposlenih ispitanika (50%) nezaposleni su kraće od tri mjeseca dok je petina ispitanika nezaposlena od tri mjeseca pa do godine dana. Gotovo petina ispitanika (17%) nezaposlena je između jedne i tri godine, dok je 12% ispitanika nezaposleno duže od tri godine.

Za 66% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 64% ispitanika je navelo radno vrijeme.

Većina nezaposlenih ispitanika (61%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Četvrtina (27%) traži posao isključivo u struci, dok ih 11% traži posao isključivo izvan struke.

Gotovo polovica ispitanika (44%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 15% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Trećina ispitanika (30%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.

Svega 1% ispitanika posao čeka već za vrijeme školovanja

Najviše ispitanika koji se školuju (44%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26% da će posao pronaći u od mjesec dana od završetka školovanja. Da će posao tražiti više od godine dana smatra 8% ispitanika. Vrlo mali dio ispitanika, njih 1%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (54%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po završetku školovanja, dok ih 28% smatra kako posao treba tražiti još za vrijeme školovanja.

Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se još školuju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 13% ispitanika. Za 18% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (19%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.

Dvije trećine ispitanika koji se još školuju (69%) ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Petina ispitanika (22%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 9% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.

Četvrtini ispitanika (26%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (58%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 14% ispitanika kaže da im je 'svejedno'. Manji je broj onih ispitanika (2%) kojima karijera nije važna.

Još iz kategorije

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

20.02.2019. komentiraj

Prosječna plaća za zaposlenike koji rade na osiguranju kvalitete softvera iznosi 8.592,00 kune neto, pokazuje istraživanje tvrtke Lemax provedeno krajem prošle godine godine s ciljem prikupljanja informacija o prosječnim plaćama na pozicijama osiguranja kvalitete (Quality Assurance) te podizanja svijesti o važnosti uloge osiguranja kvalitete softvera. Prosječna neto plaća za middle menadžment iznosi 8.711,00 kuna, za senior menadžment 11,144,00 kuna dok za voditeljske pozicije 11.826,00 kuna.

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

19.02.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija (UI) od 1997. godine i šahovskih partija s Garijem Kasparovim uspješno pobjeđuje ljude u igrama. Kroz dva desetljeća to se potvrdilo u igrama kao Go ili Dota 2, što je svakako hvalevrijedno no jednostavno nije dovoljno i umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost ako po cijele dane igra igre i uči kako u njima pobijediti ljude.

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

19.02.2019. komentiraj

Virtualni asistenti, kojima se u pravilu upravlja glasom, glavni su pokretač tržišta Interneta stvari (IoT) i prema prognozama bi ih se do 2023. godine diljem svijeta trebalo koristiti njih čak osam milijardi, osjetno više od aktualne 2,5 milijarde. To će biti dvostruko više od ukupnih korisnika interneta i imat će vrijednost od oko 80 milijardi američkih dolara.