HGK: Očekuje se rekordna blagdanska potrošnja od 13,5 milijardi kuna

HGK: Očekuje se rekordna blagdanska potrošnja od 13,5 milijardi kuna

Foto: DepositPhotos

Blagdanska potrošnja u prosincu po prvi će puta premašiti onu iz pretkrizne 2008. godine i, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore (HGK), dosegnuti 13,5 milijardi kuna, što je najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci.

"Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja u prosincu 2018. iznosit će oko 13,5 milijardi kuna, što je porast za čak milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani", istaknula je na direktorica Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare u nedjelju u HGK-u.

To je najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci, koja će po prvi puta nadmašiti blagdansku potrošnju iz pretkrizne 2008., pri čemu se udarno razdoblje potrošnje očekuje od 19. do 24. prosinca, dodala je.

Ocjenjuje kako je to rezultat rasterećenja plaća i njihova rasta kroz porezne reforme, koji su djelovali na optimizam građana pa tako i na potrošnju.

"Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu", napomenula je Ravlić, dodajući da će svoj doprinos potrošnji dati i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

"Na godišnjoj razini ipak se još neće oboriti rekordi, odnosno, razina iz 2008. godine. Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogla bi se dostignuti razina prije krize, a 2020. godine mogli bismo prestići tu razinu", ocijenila je.

Procjena se temelji na rastu prometa u trgovini na malo, koji kontinuirano raste od 2014. godine, a koji je u prvih devet mjeseci ove godine veći za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39 posto), a slijede ih oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31 posto). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek devet posto, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21 posto ispitanika.

Najviše (gotovo 40 posto), pod bor je ostavilo igračke, kozmetiku (37 posto), obuću i odjeću (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto).

"I ove godine očekujemo slične popise za kupovinu. No, u usporedbi sa zapadnim europskim zemljama, gdje ipak daruju nešto luksuznije poklone, naši su građani ipak više okrenuti praktičnim darovima", napomenula je Ravlić.

Hrvatski trgovci još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju važnost online trgovine, što dodatno pogoršava našu poziciju u globalnoj utakmici, navode iz HGK. Za ilustraciju, online potrošnja u svijetu raste 30 posto godišnje, a u Hrvatskoj je to mršavih 12 posto.

Još iz kategorije

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

20.02.2019. komentiraj

Prosječna plaća za zaposlenike koji rade na osiguranju kvalitete softvera iznosi 8.592,00 kune neto, pokazuje istraživanje tvrtke Lemax provedeno krajem prošle godine godine s ciljem prikupljanja informacija o prosječnim plaćama na pozicijama osiguranja kvalitete (Quality Assurance) te podizanja svijesti o važnosti uloge osiguranja kvalitete softvera. Prosječna neto plaća za middle menadžment iznosi 8.711,00 kuna, za senior menadžment 11,144,00 kuna dok za voditeljske pozicije 11.826,00 kuna.

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

19.02.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija (UI) od 1997. godine i šahovskih partija s Garijem Kasparovim uspješno pobjeđuje ljude u igrama. Kroz dva desetljeća to se potvrdilo u igrama kao Go ili Dota 2, što je svakako hvalevrijedno no jednostavno nije dovoljno i umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost ako po cijele dane igra igre i uči kako u njima pobijediti ljude.

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

19.02.2019. komentiraj

Virtualni asistenti, kojima se u pravilu upravlja glasom, glavni su pokretač tržišta Interneta stvari (IoT) i prema prognozama bi ih se do 2023. godine diljem svijeta trebalo koristiti njih čak osam milijardi, osjetno više od aktualne 2,5 milijarde. To će biti dvostruko više od ukupnih korisnika interneta i imat će vrijednost od oko 80 milijardi američkih dolara.