Istraživanje je pokazalo da se Afrika suočava s „jedinstvenim nizom izazova u usvajanju umjetne inteligencije, uključujući nedostatak skupova podataka koji predstavljaju složenost i nijanse afričkih tržišta, kao što je nedostatak dostupnosti podataka na lokalnim jezicima i robusne računalne infrastrukture.
Nove AI aplikacije mogle bi povećati afrički gospodarski rast za 2,9 trilijuna dolara do 2030. godine, pokazalo je novo istraživanje GSMA. U izvješću pod nazivom AI za Afriku, GSMA je objasnio da je većina slučajeva upotrebe AI na kontinentu povezana s poljoprivredom, klimatskim mjerama i energetskim sektorom, s podacima koji identificiraju više od 90 primjera implementacije na vodećim tehnološkim tržištima kao što su Kenija, Južna Afrika i Nigerija.
Istraživanje je pokazalo da 49 posto primjene tehnologije u Africi dolazi iz poljoprivrede, sektora koji u prosjeku doprinosi 17 posto BDP-u Afrike. GSMA je izjavila da većina aplikacija umjetne inteligencije na terenu uključuje korištenje strojnog učenja za informiranje lokalnih poljoprivrednika savjetima temeljenim na podacima kako bi usvojili ekološki prihvatljive poljoprivredne prakse i optimizirali produktivnost.
U međuvremenu, klimatske akcije predstavljaju 26 posto implementacije umjetne inteligencije u Africi, a tehnologija se koristi za praćenje bioraznolikosti i zaštitu divljih životinja. ML se također sve više koristi za isporuku sustava ranog upozoravanja koji nude prediktivnu analizu u slučaju klimatskih izvanrednih situacija i prirodnih katastrofa. AI rješenja u energetskom sektoru čine preostalih 24 posto slučajeva upotrebe na tržištu, a sustav se koristi za poboljšanje pametnog upravljanja energijom i pružanje prediktivnog održavanja. Prediktivna analiza predstavlja 98 posto implementacija umjetne inteligencije u Africi.
Međutim, istraživanje je pokazalo da se Afrika suočava s „jedinstvenim nizom izazova u usvajanju umjetne inteligencije, uključujući nedostatak skupova podataka koji predstavljaju složenost i nijanse afričkih tržišta, kao što je nedostatak dostupnosti podataka na lokalnim jezicima i robusne računalne infrastrukture. Naime, izvješće navodi da je cijena GPU-a u nekim afričkim zemljama znatno skuplja nego u zemljama s visokim dohotkom. GSMA očekuje da će rubno računalstvo temeljeno na mobilnim uređajima biti središnje mjesto u budućem razvoju umjetne inteligencije, zahvaljujući velikom prodoru pametnih telefona na kontinentu.
Voditelj odjela Mobile for Development pri GSMA-i također je apelirao na javne i privatne aktere da se pozabave vještinama i nedostacima u politikama, napominjući: „Potrebno je staviti snažan fokus na povećanje vještina i za graditelje umjetne inteligencije i za korisnike, posebno među populacijama koje nemaju dovoljno usluga. Dok afričke zemlje oblikuju svoje vlastite jedinstvene strategije umjetne inteligencije, aktivan angažman na globalnim forumima bit će ključan u definiranju regulatornih okvira koji promiču etički razvoj umjetne inteligencije i štite društvene interese, krećući se prema održivim rješenjima od kojih će imati koristi sve afričke zajednice,” rekao je Max Cuvellier, voditelj mobilne telefonije. za razvoj na GSMA.
Neki od najvećih Nvidijinih kupaca dobili su obavijest da bi cijene servera s AI čipovima u mnogim konfiguracijama mogle porasti više od 15 posto zbog sve skuplje memorije. Promjena bi zahvatila sustave koji se isporučuju početkom 2027., među njima platforme Vera Rubin i Grace Blackwell, no Nvidia navod još nije službeno potvrdila.
Kineska državna uprava za tržišnu regulaciju 21. kolovoza objavila je opozive približno 4,3 milijuna vozila devet proizvođača zbog elektroničkih i skrivenih ručki vrata. Tesla povlači oko 2,98 milijuna automobila proizvedenih u Kini i uvezenih modela, a ostali opozivi obuhvaćaju Xiaomi, Leapmotor, Xpeng i nekoliko domaćih brendova. Regulator traži softverske, označne ili servisne mjere jer putnici i spasioci u kvaru ili sudaru možda ne mogu brzo otvoriti vrata.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
