Potrošnja poduzeća na usluge infrastrukture u oblaku u četvrtom tromjesečju 2025. porasla je za gotovo 12 milijardi dolara u odnosu na prethodno tromjesečje te za 29 milijardi dolara na godišnjoj razini, prema podacima Synergy Research Groupa. Razmjeri tih povećanja daleko nadmašuju sve što je dosad viđeno na ovom tržištu.
Ukupno tržište u cijeloj 2025. godini dosegnulo je 419 milijardi dolara. Ako se izuzme utjecaj značajnih valutnih fluktuacija tijekom tog razdoblja, to predstavlja rast od 30 posto u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine. Riječ je o devetom uzastopnom tromjesečju ubrzanja međugodišnjeg rasta i najvišoj stopi rasta koju je tržište zabilježilo u više od tri godine. Generativna umjetna inteligencija očito je glavni pokretač ovih promjena tržišne dinamike.
Među vodećim pružateljima usluga u oblaku, Amazon i dalje zadržava snažno vodstvo, iako Microsoft i Google nastavljaju bilježiti znatno više stope rasta. Njihovi globalni tržišni udjeli u četvrtom tromjesečju iznosili su 28, 21 i 14 posto. Među pružateljima iz drugog ranga, najviše stope rasta ostvarili su CoreWeave, OpenAI, Oracle, Crusoe i Nebius. Od gotovo nulte pozicije prije samo dvije godine, CoreWeave danas ostvaruje više od 1,5 milijardi dolara kvartalnih prihoda od usluga u oblaku te se, zahvaljujući uslugama fokusiranima na umjetnu inteligenciju i GPU resurse, probio među deset najvećih pružatelja usluga u oblaku.
S obzirom na to da je većina velikih pružatelja usluga u oblaku objavila financijske rezultate za četvrto tromjesečje, Synergy procjenjuje da su tromjesečni prihodi od usluga infrastrukture u oblaku, uključujući IaaS, PaaS i usluge hostiranog privatnog oblaka, iznosili 119,1 milijardu dolara, dok su prihodi u cijeloj 2025. dosegli 419 milijardi dolara. Javne IaaS i PaaS usluge čine najveći dio tržišta i u četvrtom tromjesečju porasle su za 34 posto. Dominacija najvećih pružatelja još je izraženija u segmentu javnog oblaka, gdje tri vodeća igrača drže 68 posto tržišta.
Geografski gledano, tržište oblaka nastavlja snažno rasti u svim regijama svijeta. Mjereno u lokalnim valutama, među državama s najvišim stopama rasta bile su Australija, Indija, Indonezija, Irska, Meksiko, Južnoafrička Republika i Tajvan, a sve su rasle brže od svjetskog prosjeka. Sjedinjene Američke Države i dalje su daleko najveće tržište oblaka, s opsegom koji znatno nadmašuje cijelu regiju Azije i Pacifika, a američko tržište poraslo je za 30 posto u četvrtom tromjesečju. U Europi su najveća tržišta Ujedinjena Kraljevina i Njemačka, dok su najbrži rast zabilježile Irska, Poljska i Švedska.
„Rekli smo da su brojke tržišta u trećem tromjesečju bile vrlo impresivne, ali one blijede u usporedbi s četvrtim tromjesečjem. Ovakve stope rasta nisu viđene još od početka 2022., kada je tržište bilo manje od polovice današnje veličine“, izjavio je John Dinsdale, glavni analitičar u Synergy Research Groupu. „Generativna umjetna inteligencija doslovno je ubacila tržište oblaka u višu brzinu. Usluge specifične za umjetnu inteligenciju čine velik dio rasta od 2022. godine, ali je AI tehnologija ujedno unaprijedila i širi portfelj usluga u oblaku, potičući rast prihoda u svim segmentima. Vodeći pružatelji usluga u oblaku zabilježili su skok stopa rasta prihoda. Istodobno, takozvani neocloud pružatelji i dalje su relativno mali u usporedbi s liderima, ali i oni sada daju smislen doprinos dodatnom rastu tržišta.“
Rast potražnje za uslugama u oblaku sve je snažnije povezan s potrebama za treniranje i izvođenje velikih modela umjetne inteligencije, što dovodi do povećanih ulaganja u podatkovne centre, specijalizirani hardver i energetski kapacitet. Pružatelji usluga u oblaku ubrzano proširuju portfelje AI-specifičnih usluga, uključujući upravljane platforme za strojno učenje, optimizirane GPU instance i alate za razvoj generativnih aplikacija.
Paralelno s time raste i interes poduzeća za hibridne i multicloud strategije kako bi se smanjio rizik ovisnosti o jednom dobavljaču i optimizirali troškovi. Energetska učinkovitost i dostupnost električne energije postaju ključni čimbenici u planiranju novih kapaciteta, osobito u Europi i Sjevernoj Americi. Regulatorni okviri vezani uz zaštitu podataka i suverenitet oblaka također snažno utječu na odluke o lokaciji podatkovnih centara. Sve veći broj država potiče lokalnu izgradnju infrastrukture kroz subvencije i porezne olakšice.
U isto vrijeme, rast tržišta stvara pritisak na opskrbne lance za napredne poluvodiče i mrežnu opremu. Dugoročno gledano, očekuje se da će se granice između tradicionalnih IT usluga, oblaka i AI platformi dodatno zamagliti. To će potaknuti konsolidaciju tržišta, ali i otvoriti prostor za specijalizirane nišne pružatelje. U konačnici, oblak se sve više percipira kao temeljna infrastruktura digitalnog gospodarstva, a ne samo kao alternativni model isporuke IT resursa
