Francuska raskida AI dogovor s Palantirom u zaokretu prema tehnološkoj suverenosti

Francuska vlada najavila je zaokret prema suverenoj umjetnoj inteligenciji, poručivši da njezina obavještajna služba više neće surađivati s američkom kompanijom Palantir. Francuska će se okrenuti domaćoj alternativi, uz obećanje da će do 2030. u tu tehnologiju uložiti 655 milijuna eura.

Premijer Sébastien Lecornu planove je objavio u videu na platformi X, dok zemlja ubrzava tehnološke ambicije i želi smanjiti ovisnost o američkim rješenjima. Rasprava o suverenosti time dodatno dobiva na snazi. Lecornu je, najavljujući prekid suradnje s Palantirom, poručio da Francuska mora imati vlastite alate. Ne možemo ovisiti o dobroj volji određenih partnera koji, kao što smo vidjeli posljednjih dana, mogu prekinuti pristup modelu Anthropic.

Obavještajna služba DGSI zamijenit će Palantirove alate za obradu podataka alternativom tvrtke ChapsVision, koja je u privatnom francuskom vlasništvu. Palantir je s tom službom surađivao oko deset godina, a u prosincu 2025. objavljena je i trogodišnja obnova ugovora. Zabrinutost oko Palantira rasla je paralelno s europskim ambicijama da se smanji količina osjetljivih podataka koje obrađuju kompanije sa sjedištem u SAD-u.

Premijer je rekao da će 655 milijuna eura ulaganja biti usmjereno na infrastrukturu, računalne kapacitete, istraživanje, poslovni i industrijski sektor. U sklopu plana vlada želi svim državnim službenicima osigurati konverzacijski asistent domaće tvrtke Mistral AI, kao i javnozdravstvenog asistenta do kraja godine. Ovu revoluciju možemo samo trpjeti ili je možemo voditi. Francuska je izabrala. Prihvatit će izazov i traži svoje puno mjesto u toj revoluciji, poručio je Lecornu.

Ova odluka uklapa se u širi europski trend u kojem se umjetna inteligencija sve otvorenije promatra kao pitanje strateške autonomije, a ne samo inovacija. Francuska već neko vrijeme gradi Mistral AI kao domaći odgovor na američke i kineske modele te uz državnu podršku pokušava razviti i vlastitu računalnu infrastrukturu. Time se suverenost više ne definira samo kroz vlasništvo nad podacima, nego i kroz kontrolu nad modelima, računalnim kapacitetima, sigurnosnim alatima i dobavljačkim lancima. Odluka da se Palantir zamijeni domaćim rješenjem posebno je važna jer pokazuje da se pitanje obavještajnih i sigurnosnih sustava sada izravno povezuje s industrijskom politikom. Ako se francuski pristup pokaže održivim, mogao bi ojačati i pritisak unutar EU-a da se za osjetljive javne funkcije preferiraju europski AI dobavljači. Time bi se tržište umjetne inteligencije u Europi moglo još snažnije podijeliti između globalne učinkovitosti i politički motivirane potrebe za tehnološkom samostalnošću.