Europsko tržište umjetne inteligencije ulazi u razdoblje snažnog rasta u kojem se fokus s pilot-projekata premješta na operativnu primjenu u ključnim poslovnim procesima. Generativna i agentska umjetna inteligencija postaju sve veći dio ukupne potrošnje, dok bankarstvo, maloprodaja i zdravstvo predvode među sektorima primjene. IDC očekuje prosječnu godišnju stopu rasta od 35 posto između 2025. i 2030. godine.
Europska potrošnja na umjetnu inteligenciju trebala bi do 2030. dosegnuti približno 470 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 35 posto u razdoblju od 2025. do 2030., procjenjuje IDC. Generativna AI rješenja već se uključuju u poslovne sustave, a do kraja desetljeća trebala bi činiti više od 55 posto ukupnog tržišta.
Operativna spremnost za AI u Europi više nije glavno pitanje; fokus se pomiče na zrelost primjene i razinu integracije agentske umjetne inteligencije u poslovne procese. Analiza srednje i istočne Europe te zapadne Europe pokazuje da obje regije napreduju prema agentskoj AI, ali različitim brzinama. Srednja i istočna Europa nalazi se u ranijoj fazi prihvaćanja, no raste znatno brže od svjetskog prosjeka i time smanjuje zaostatak brže nego što bi se moglo očekivati s obzirom na veličinu tržišta.
AI platforme i generativna AI rješenja već donose mjerljive učinke u smanjenju troškova, korisničkom iskustvu i upravljanju rizicima. Tvrtke ubrzano preusmjeravaju proračune prema umjetnoj inteligenciji unatoč poremećajima u opskrbnim lancima i geopolitičkim napetostima. Softver ostaje glavni pokretač rasta s prosječnom godišnjom stopom od 43,9 posto, dok AI platforme rastu 61,1 posto godišnje. Širenje agentskih komponenti pritom organizacije pomiče od pojedinačnih pomoćnika prema sustavima s više agenata koji rade uz minimalan ljudski nadzor. EU AI Act istodobno postavlja obvezne rokove usklađivanja, pri čemu je velik dio obveza za visokorizične sustave i transparentnost stupio na snagu 2. kolovoza 2026.
IDC očekuje da će europska ulaganja u AI zadržati snažan dvoznamenkasti rast do 2030., potaknuta širenjem AI platformi, cloud-native razvoja i uključivanjem specifičnih AI rješenja u poslovne strategije pojedinih industrija. Agentska AI pritom je jedan od glavnih katalizatora. Među glavnim rizicima ostaju regulatorna fragmentacija povezana s postupnom primjenom EU AI Acta, trajni nedostatak stručnjaka i pritisak na optimizaciju troškova računalnog oblaka, što povećava potražnju za uslugama upravljanja i provjere AI sustava.
Bankarstvo je najveći pojedinačni segment europske potrošnje na AI i u 2026. čini 12,6 posto tržišta, odnosno 19,2 posto uključe li se osiguranje i tržišta kapitala. Među glavnim primjenama su analiza prijevara, obavještavanje o prijetnjama i automatizacija kontaktnih centara. Financijske institucije prelaze s pilot-projekata na višeagentsku automatizaciju kritičnih poslovnih procesa. Softverske i informacijske usluge nalaze se na drugom mjestu, a pružanje AI infrastrukture čini više od polovice njihove ukupne potrošnje.
Maloprodaja je treća prema ulaganjima. Digitalna trgovina ostaje najveće područje primjene, a slijede korisnička podrška poboljšana umjetnom inteligencijom i osiguravanje infrastrukture. Trgovci se brzo usmjeravaju prema projektima s visokim povratom ulaganja; IDC navodi primjere modnih trgovaca koji vlastitim AI platformama ostvaruju znatne uštede vremena, dok drugi uključuju kupnju temeljenu na ChatGPT-u u korisničko iskustvo.
Među najbrže rastućim djelatnostima predvode pružatelji zdravstvenih usluga s prosječnom godišnjom stopom rasta od 41 posto. Optimizacija kliničkih procesa i resursa čini gotovo dvije trećine tržišta u 2026. Britanski NHS, primjerice, širi uporabu AI sustava za automatsko bilježenje razgovora na 20.000 kliničara, dok rumunjski program e-zdravstva financiran kroz NRRP povezuje više od 25.000 pružatelja usluga. Bankarstvo, osiguranje i biotehnološko-farmaceutski sektor također rastu brže od europskog prosjeka.
Carla La Croce, voditeljica istraživanja za podatke i analitiku u IDC-u, ističe da organizacije unatoč geopolitičkim napetostima i problemima u opskrbnim lancima ulaganja u AI među posljednjima smanjuju kada režu proračune. Prema njezinim riječima, tržište prelazi iz eksperimentalne uporabe u stratešku i operativnu primjenu usmjerenu na učinkovitost, smanjenje rizika i otpornost.
IDC-ova prognoza od 470 milijardi dolara do 2030. pokazuje da umjetna inteligencija u Europi prelazi iz izdvojenih eksperimenata u temeljni dio IT ulaganja. Posebno brzo raste segment AI platformi, što odražava potrebu za infrastrukturom na kojoj tvrtke mogu graditi vlastite modele, agente i poslovne procese. Generativna AI trebala bi do kraja desetljeća činiti više od polovice ukupne europske AI potrošnje.
Zapadna Europa trenutačno ima zreliju bazu implementacija, dok srednja i istočna Europa kreće s niže razine, ali bilježi brži rast. Financijski sektor prednjači jer raspolaže velikim količinama strukturiranih podataka i ima jasne poslovne slučajeve za automatizaciju, upravljanje rizikom i otkrivanje prijevara.
Zdravstvo je među najbrže rastućim sektorima, ali istodobno nosi strože zahtjeve za sigurnost, privatnost i nadzor. EU AI Act dodatno povećava potrebu za dokumentiranjem rizika, transparentnošću i upravljanjem modelima. Rast agentske AI povećat će i potražnju za nadzorom autonomnih radnji, kontrolom pristupa alatima i pouzdanim zapisima aktivnosti. Troškovi infrastrukture ostat će važan ograničavajući čimbenik, osobito kod velikih modela i intenzivnog izvođenja u oblaku. Zbog toga će se tržišna utrka sve više voditi oko odnosa poslovne vrijednosti, računalnog troška, regulatorne usklađenosti i dostupnosti stručnjaka.
Europska potrošnja na umjetnu inteligenciju trebala bi do 2030. dosegnuti približno 470 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 35 posto u razdoblju od 2025. do 2030., procjenjuje IDC. Generativna AI rješenja već se uključuju u poslovne sustave, a do kraja desetljeća trebala bi činiti više od 55 posto ukupnog tržišta.
"Ovo priznanje velika je pohvala i nagrada timu koji je projekt tehnički vodio od početnog definiranja arhitekture, preko zahtjevne migracije platforme bez prekida produkcijske komunikacije, pa sve do osposobljavanja klijenta za samostalan rad na sustavu."
Umjetna inteligencija sve se više koristi i u kibernetičkim napadima i u obrani informacijskih sustava, a među rastućim prijetnjama stručnjaci izdvajaju autonomne AI agente, zlonamjerne programe, deepfake tehnologiju i zlouporabu digitalnih identiteta.a
