Europska komisija predstavila je završni Kodeks prakse za označavanje i obilježavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Kodeks je dobrovoljan, ali je zamišljen kao praktičan alat za usklađivanje s obvezama transparentnosti iz AI Acta koje počinju vrijediti 2. kolovoza. U fokusu su deepfake sadržaji, AI manipulirani tekstovi od javnog interesa i obveza obavještavanja korisnika kada komuniciraju s interaktivnim AI sustavima.
Europska komisija objavila je završni Kodeks prakse za označavanje i obilježavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Kodeks je dobrovoljan i donosi praktične korake kojima se pružateljima i korisnicima generativnih AI sustava pomaže u ispunjavanju obveza transparentnosti iz AI Acta koje počinju vrijediti 2. kolovoza.
Od tog datuma AI Act će zahtijevati jasno označavanje u ključnim slučajevima. Deepfake sadržaji te AI-generirani ili AI-manipulirani tekstovi objavljeni o pitanjima od javnog interesa morat će biti jasno označeni. Korisnici će također morati biti obaviješteni kada komuniciraju s interaktivnim AI sustavom, poput chatbota. Te obveze transparentnosti trebale bi pomoći građanima da prepoznaju kada je sadržaj stvorila ili izmijenila umjetna inteligencija, čime se smanjuje rizik od obmane i manipulacije.
Kodeks je izradilo šest neovisnih stručnjaka uz doprinos više od 180 dionika. Među njima su bili pružatelji i korisnici interaktivnih i generativnih AI sustava i modela, udruženja koja predstavljaju korisnike, mala i srednja poduzeća, akademska zajednica, javni sektor i organizacije civilnog društva.
Kodeks je sada otvoren za potpisivanje. Komisija je pozvala sve pružatelje i korisnike da ga potpišu. Nakon što ga Komisija i Odbor za umjetnu inteligenciju ocijene primjerenim, oni koji ga prihvate moći će se na njega pozivati kao na dokaz usklađenosti s relevantnim obvezama AI Acta koje počinju vrijediti 2. kolovoza.
Objava Kodeksa važna je jer označava prijelaz iz faze općih načela u fazu provedivih pravila za svakodnevnu uporabu generativne umjetne inteligencije. Europska komisija već je istaknula da će Kodeks biti dopunjen i smjernicama o dosegu obveza iz članka 50 AI Acta, što znači da će se pravni i tehnički okvir dodatno precizirati. Posebno je važno to što su uz tekst Kodeksa pripremljene i vizualne oznake koje pružatelji i korisnici mogu koristiti za obilježavanje AI sadržaja. Time EU pokušava izbjeći situaciju u kojoj bi transparentnost ostala tek formalna pravna obveza bez praktičnog i lako prepoznatljivog načina provedbe.
U političkom smislu ovo je i test može li europski model regulacije istodobno zadržati inovacije i postaviti minimum povjerenja u digitalni javni prostor. Ako se označavanje doista standardizira na razini cijelog tržišta, moglo bi postati jedno od prvih područja u kojima će se europski AI okvir vidljivo osjetiti u svakodnevnom digitalnom iskustvu građana.
AMD je 28. srpnja s Core Scientificom sklopio partnerstvo koje mu od 2027. daje pristup više od 500 megavata američkih podatkovnih centara, uz mogućnost širenja na 2,5 gigavata. Kapacitet će prema AI-ju i računalstvu visokih performansi. Nova namjena donosi dulje ugovore i zahtjevnije korisnike, ali traži skuplju mrežu, pouzdanost i hlađenje.
Nvidia je sklopila strateška partnerstva s nekoliko kompanija radi uspostave platformi za financiranje računalne infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Plan koji stoji iza suradnje s Apollom, BlackRockom, Blackstoneom, Brookfieldom, Goldman Sachsom i KKR-om jest mobilizirati više od 500 milijardi dolara kapitala trećih strana za izgradnju povezane infrastrukture.
Europska komisija 30. srpnja otvorila je poziv za izgradnju do sedam AI gigatvornica, uz najviše deset milijardi eura javnog financiranja iz programa EU-a i država članica. Bruxelles očekuje najmanje 20 milijardi privatnih ulaganja, pa ukupna vrijednost predloženih projekata treba prijeći 30 milijardi eura.
