Europska komisija predstavila je završni Kodeks prakse za označavanje i obilježavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Kodeks je dobrovoljan, ali je zamišljen kao praktičan alat za usklađivanje s obvezama transparentnosti iz AI Acta koje počinju vrijediti 2. kolovoza. U fokusu su deepfake sadržaji, AI manipulirani tekstovi od javnog interesa i obveza obavještavanja korisnika kada komuniciraju s interaktivnim AI sustavima.
Europska komisija objavila je završni Kodeks prakse za označavanje i obilježavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Kodeks je dobrovoljan i donosi praktične korake kojima se pružateljima i korisnicima generativnih AI sustava pomaže u ispunjavanju obveza transparentnosti iz AI Acta koje počinju vrijediti 2. kolovoza.
Od tog datuma AI Act će zahtijevati jasno označavanje u ključnim slučajevima. Deepfake sadržaji te AI-generirani ili AI-manipulirani tekstovi objavljeni o pitanjima od javnog interesa morat će biti jasno označeni. Korisnici će također morati biti obaviješteni kada komuniciraju s interaktivnim AI sustavom, poput chatbota. Te obveze transparentnosti trebale bi pomoći građanima da prepoznaju kada je sadržaj stvorila ili izmijenila umjetna inteligencija, čime se smanjuje rizik od obmane i manipulacije.
Kodeks je izradilo šest neovisnih stručnjaka uz doprinos više od 180 dionika. Među njima su bili pružatelji i korisnici interaktivnih i generativnih AI sustava i modela, udruženja koja predstavljaju korisnike, mala i srednja poduzeća, akademska zajednica, javni sektor i organizacije civilnog društva.
Kodeks je sada otvoren za potpisivanje. Komisija je pozvala sve pružatelje i korisnike da ga potpišu. Nakon što ga Komisija i Odbor za umjetnu inteligenciju ocijene primjerenim, oni koji ga prihvate moći će se na njega pozivati kao na dokaz usklađenosti s relevantnim obvezama AI Acta koje počinju vrijediti 2. kolovoza.
Objava Kodeksa važna je jer označava prijelaz iz faze općih načela u fazu provedivih pravila za svakodnevnu uporabu generativne umjetne inteligencije. Europska komisija već je istaknula da će Kodeks biti dopunjen i smjernicama o dosegu obveza iz članka 50 AI Acta, što znači da će se pravni i tehnički okvir dodatno precizirati. Posebno je važno to što su uz tekst Kodeksa pripremljene i vizualne oznake koje pružatelji i korisnici mogu koristiti za obilježavanje AI sadržaja. Time EU pokušava izbjeći situaciju u kojoj bi transparentnost ostala tek formalna pravna obveza bez praktičnog i lako prepoznatljivog načina provedbe.
U političkom smislu ovo je i test može li europski model regulacije istodobno zadržati inovacije i postaviti minimum povjerenja u digitalni javni prostor. Ako se označavanje doista standardizira na razini cijelog tržišta, moglo bi postati jedno od prvih područja u kojima će se europski AI okvir vidljivo osjetiti u svakodnevnom digitalnom iskustvu građana.
Europska komisija objavila je završni Kodeks prakse za označavanje i obilježavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Kodeks je dobrovoljan i donosi praktične korake kojima se pružateljima i korisnicima generativnih AI sustava pomaže u ispunjavanju obveza transparentnosti iz AI Acta koje počinju vrijediti 2. kolovoza.
Podatkovni centri, računalna snaga i AI infrastruktura sve se brže pretvaraju u jedan od ključnih elemenata obrambene moći. Moderne vojske više ne ovise samo o tenkovima, zrakoplovima, brodovima i raketnim sustavima, nego i o sposobnosti da u realnom vremenu obrade goleme količine podataka iz satelita, dronova, radara, senzora, komunikacijskih mreža i kibernetičkih sustava.
Generativna umjetna inteligencija u Hrvatskoj sve je manje apstraktna tehnološka tema, a sve više alat koji građani, zaposlenici, studenti i poduzetnici već koriste u svakodnevnim zadacima. Najnovija istraživanja pokazuju da se korištenje generativnog AI-ja širi vrlo brzo, no pritom se otvara pitanje koliko je društvo doista spremno za odgovornu, sigurnu i produktivnu primjenu takvih sustava. Jer jedno je otvoriti ChatGPT, Copilot, Gemini ili neki drugi alat i koristiti ga za pisanje, prijevod, ideje ili učenje, a nešto sasvim drugo razumjeti njegove granice, rizike i stvarnu poslovnu vrijednost. Upravo zato Aco Momčilović iz tvrtke FutureHR Owner i predsjednik Global AI Ethics Institute za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info ističe da Hrvatska ulazi u fazu masovne izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji, ali ne nužno i u fazu zrele AI pismenosti.
