Čak 62 posto građana Hrvatske plaši se da neće moći plaćati više troškove električne energije

Veliko istraživanje koje je u devet zemalja, uključujući i Hrvatsku, provela norveška državna tvrtka Statkraft, najveći europski proizvođač energije iz obnovljivih izvora, pokazalo je da su građani Hrvatske zabrinuti zbog dvije istovremene krize - rastućih cijena energije i klimatskih promjena. Tri četvrtine ispitanika u Hrvatskoj rješenje oba problema vidi u znatnom pojačanju napora na području obnovljivih izvora energije.

Ukupno gledano, na razini svih zemalja uključenih u istraživanje, tri četvrtine ispitanika zabrinute su zbog negativnih posljedica klimatskih promjena te jedno od rješenja vide upravo u obnovljivim izvorima energije. Više od dvije trećine (69 posto) smatra da bi razvoj obnovljivih izvora energije trebao biti prioritet s obzirom na probleme s klimatskim promjenama i opskrbe energijom. Gotovo četvrtina ispitanih (23 posto) rekla je pritom da je njihova percepcija obnovljivih izvora energije postala pozitivnija u posljednjih šest mjeseci, dok je ukupno stopa prihvaćanja vjetroelektrana, odnosno solarnih elektrana, sada na razini 80, odnosno 87 posto.

Zabrinutost zbog potencijalno višeg troška električne energije bila je, od svih ispitanih zemalja, najveća u Irskoj (86 posto) i Hrvatskoj (81 posto). Upitani o cijenama električne energije, 81 posto građana u Hrvatskoj zabrinuto je zbog mogućeg iznosa računa za električnu energiju; 62 posto ispitanih misli kako možda svojom ušteđevinom neće moći “pokriti“ očekivani rast cijena energije, dok je čak 85 posto mišljenja da se odavno trebalo više i ozbiljnije ulagati u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.

Unatoč ovom pritisku rastućih cijena energije kojega građani osjećaju, 50 posto ispitanih u Hrvatskoj kaže kako zbog drugih izazova u životu nema vremena tražiti povoljnije opcije isporuke električne energije.

Ispitanici u Hrvatskoj pokazali su najveću zabrinutost među svim zemljama oko sigurnosti isporuke energije - 77 posto ispitanika izjavilo je kako je zabrinuto zbog pitanja sigurnosti opskrbe energijom. Pritom 56 posto ispitanika iz Hrvatske - ponovno najveći postotak među svim ispitanim zemljama - kaže kako ih je na takvo promišljanje i stav primarno potaknuo rat u Ukrajini; 79 posto građana tvrdi da su značajnije počeli promišljati temu energetike tek potaknuti tim ratom.

Hrvatska također prednjači po razini svijesti o izvorima električne energije - ispitanici u velikoj većini (87 posto) tvrde da znaju odakle dolazi njihova energija; to je ponovno najviši postotak u ovom istraživanju u svim zemljama.

“Ovi rezultati istraživanja pokazuju jasnu podršku javnosti razvoju čiste energije, pri čemu građani žele da Hrvatska brzo djeluje. Uz povećanje kapaciteta proizvodnje obnovljive energije i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, hrvatski potrošači mogu biti dodatno zaštićeni od promjena na nestabilnom tržištu i rastućih troškova“, ističe Arnaud Bellanger, menadžer Statkrafta za Hrvatsku.

Hrvatski građani itekako su svjesni problematike klimatskih promjena - 75 posto ispitanika u ovom je istraživanju reklo kako su zabrinuti zbog direktnih posljedica klimatskih promjena na njih i na njihovu obitelj. Najviše ih brinu poplave, požari, toplinski valovi i porast razine mora (48 posto), utjecaj na zdravlje (42 posto), negativni utjecaj na cijene hrane (40 posto), utjecaj na staništa ljudi i životinja (39 posto) i nemogućnost planiranja budućnosti zbog ovih neizvjesnosti (23 posto).

Međutim, u ovom istraživanju, čak 93 posto građana Hrvatske kazalo je da nisu svjesni nikakvih specifičnih ciljeva i aktivnosti koje zemlja poduzima kako bi bila ugljično neutralna. Ispitanici su podijeljeni oko toga tko bi primarno trebao rješavati problem: 36 posto građana kaže kako ne osjeća baš nikakav pritisak niti poticaj da se sami suoče s tim problemom, dok ih je 31 posto njega vrlo svjesno i osjeća poticaj na djelovanje.

Građani vjeruju da bi vlada primarno morala potaknuti rješavanje problema klimatskih promjena kroz više politika i poticaja za smanjenje ugljičnih emisija, uključujući poticaje za električna vozila (56 posto ispitanih), brže uvođenje čiste energije za osobnu i poslovnu primjenu (46 posto), bolju edukaciju građana o tome kako mogu smanjiti svoj ugljični otisak (49 posto), više poticaja za primjenu čiste energije u tvrtkama i industriji (59 posto) te lakši proces planiranja inicijativa koje se bore protiv klimatskih promjena (42 posto).

Suočeni s rastućim cijenama energenata zbog rata u Ukrajini te klimatskom krizom, ispitanici u Hrvatskoj u velikoj su većini (75 posto) rekli kako značajno širenje proizvodnih kapaciteta u području obnovljivih izvora energije mora postati prioritet širom Europe. Jedna trećina građana Hrvatske - 34 posto ispitanih - danas kaže kako na obnovljive izvore energije, potaknuti ovim krizama tijekom proteklih mjeseci, gledaju znatno povoljnije.