Telekom infrastruktura raste uz pomoć EU fondova, a vertikalnu integraciju kao i telekom tržište treba regulirati

Telekom infrastruktura raste uz pomoć EU fondova, a vertikalnu integraciju kao i telekom tržište treba regulirati

Veliku priliku imamo za razvoj širokopojasne infrastrukture uz pomoć EU i fondova i nekoliko je potencijalnih modela za to, ističe za ICTbusiness.info Martina Dragičević, direktorica regulatornih poslova i Eu fondova A1 Hrvatska i dodaje praksa EU mijenja i da se počinju sufinancirati ne samo projekti za gradnju bijelih već i sivih područja što smo adresirali kao potrebu za financiranje sljedećih projekata da se ne bi dogodila neravnoteža u kvaliteti i brzini usluga između sivih i bijelih područja.

Još neke promjene događaju se na domaćem telekom tržištu i to je vertikalna integracija. Ona ističe kako vertikalna integracija može biti prihvatljiva dok postoji regulativa koja osigurava da se vertikalnom integracijom ne ugrožava tržišno natjecanje bilo kakvim zlouporabama od strane poduzetnika u vertikalnoj integraciji i prelijevanjem tržišne snage s jednog tržišta na drugo čime se drugim poduzetnicima umanjuje mogućnost da se natječu na mjerodavnim tržištima ili ih se istiskuje sa tih tržišta.

Mnogi telekomi u EU danas koriste fondove za izgradnju mreže u dijelovima tzv. bijelim gdje nema komercijalnog interesa i to rade zajedno s lokalnom samoupravom?

Navedeno je neizbježno diljem cijele EU s obzirom na potrebu povezivanja i razvoj ruralnih područja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za gradnju telekomunikacijskih mreža. Pri tome su modeli različiti – u nekima lokalna samouprava izravno koristi sredstva i gradi vlastitu telekomunikacijsku mrežu dok u projektima za koje je A1 Hrvatska potpisala ugovore o korištenju bespovratnih sredstava za projekte čija investicija iznosi preko 200 milijuna kn,  A1 i lokalna samouprava su partneri u realizaciji projekta pri čemu sredstva dobiva operator. Radi se o tzv. projektima razvoja širokopojasne infrastrukture kojima su nositelji projekata gradovi Ivanić Grad, Solin i Kaštela i kojima se pokriva pretežito optičkom mrežom preko 45.000 kućanstava.

Bitno je istaknuti da se i praksa EU mijenja i da se počinju sufinancirati ne samo projekti za gradnju bijelih već i sivih područja što smo adresirali kao potrebu za financiranje sljedećih projekata da se ne bi dogodila neravnoteža u kvaliteti i brzini usluga između sivih i bijelih područja tj. ukoliko bi se sredstva koristila samo za bijela područja stanovnici sivih područja mogli bi ostati na zastarjeloj tehnologiji i imati mogućnost koristiti manje brzine od onih u bijelim područjima.

Kako iskoristiti EU fondove u telekom sektoru – što se sve može financirati?

Potencijali su vrlo veliki. Ako govorimo o nacionalnim programima 8. srpnja 2021. odobren je Plan oporavka i otpornosti Republike Hrvatske (NPOO) koji predviđa 800 milijuna kn za provedba projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Dodatno, kroz cijeli NPOO obavezni smo iskoristiti 37 posto sredstava za zelenu tranziciju i  20 posto sredstava za digitalnu transformaciju, i tu očekujemo da će biti nekih prilika i za velike kompanije uključivo i one iz telekomunikacijskog sektora. U paraleli industrija je uključena u programiranje sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. u kojem će se isto tako alocirati jedan dio sredstava za gradnju širokopojasnog pristupa. Svjesni smo da sredstva koja će biti raspoloživa na nacionalnom nivou neće biti dostatna za step change i digitalnu transformaciju koji nam trebaju, pa stoga ne treba zanemariti programe na EU razini koje također pomno pratimo. Kao primjere navodim Connected Europe Facility, Horizon Europe, LIFE, Digital Europe Programme (DEP). kojim je predviđeno više od 100 milijardi € bespovratnih sredstava.

A1 Hrvatska je potpisao veliki ugovor s Europskom komisijom za fondove. O čemu je zapravo riječ?

Program LIFE instrument je Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša (očuvanje prirode, bioraznolikost) i na području klime (ublažavanje klimatskih promjena),  u potpunosti podrška ciljevima Europskog zelenog plana.

Projekt LIFE4GREENBROADBAND zamišljen je kao projekt koji daje doprinos održivom prijelazu prema klimatski neutralnom gospodarstvu do 2050. godine te ostvarenje EU ciljeva smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine kroz smanjenje emisije stakleničkih plinova u  telekomunikacijskoj industriji. Očekivani budući razvoj telekomunikacijske mreže koji je nužan za omogućavanje brojnih digitalnih tehnologija kao što su Internet stvari (IoT), umjetna inteligencija, autonomna vozila, 5G i računarstvo u oblaku, a koje su prepoznate u Europskom zelenom planu kao sredstva koja mogu ubrzati i maksimizirati učinak politika usmjerenih na klimatske promjene i očuvanje okoliša, neizbježno će donijeti sa sobom i povećanje korištenja energije u telekomunikacijskom sektoru. Bez široke primjene mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije taj razvoj će dovesti i do značajnog povećanja emisija stakleničkih plinova iz telekomunikacijske mreže.

Stoga je glavni problem kojeg projekt adresira niska razina energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u telekomunikacijskoj mreži u RH i EU što rezultira visokom emisijom stakleničkih plinova povezanih s korištenjem neobnovljivih izvora energije za funkcioniranje telekomunikacijske mreže.

Projektno rješenje je fokusirano na uštedu energije i smanjenje emisije CO2 u našoj telekomunikacijskoj mreži kroz implementaciju rješenja slobodnog hlađenja (free cooling) na 200 baznih stanica i korištenjem obnovljivih izvora  tj. solarne energije na 120 baznih stanica. Cilj projekta je godišnje smanjiti potrošnju energije za 1.7 mil kWh te emisiju CO2 za  preko 400 tona.

Ukupna vrijednost investicije je oko 2,2 mil €, od toga EU LIFE program financira 1,2 mil €, te imamo suglasnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  sufinanciranja projekta u iznosu dodatnih 200 tisuća €. Trajanje projekta je do kraja 2024.godine

Kakvi su budući planovi A1 Hrvatska kada je riječ o korištenju EU fondova?

A1 Hrvatska aktivno razmatra koje su sve mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava unutar postojećih nacionalnih i EU programa bilo da je izravni korisnik tih sredstava ili partner u nekom od projekata. Osim mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava za core business i gradnju širokopojasnog pristupa internetu, analiziramo i potencijale za razvoj ICT-a, pametnih proizvoda temeljenih na digitalnim rješenjima, osposobljavanje i školovanje  ljudskih potencijala i naravno daljnje „zelene“ projekte. Svjesni smo da se radi o jedinstvenoj prilici kojom možemo dodatno potaknuti ubrzani razvoj digitalnog gospodarstva i društva, kao i zelenu transformaciju u našoj zemlji.

Vratimo se malo na regulativu. Što očekujete od promjene zakonske regulative kada je riječ o vertikalnoj integraciji?

Vertikalna integracija može biti prihvatljiva dok postoji regulativa koja osigurava da se vertikalnom integracijom ne ugrožava tržišno natjecanje bilo kakvim zlouporabama od strane poduzetnika u vertikalnoj integraciji i prelijevanjem tržišne snage s jednog tržišta na drugo čime se drugim poduzetnicima umanjuje mogućnost da se natječu na mjerodavnim tržištima ili ih se istiskuje sa tih tržišta. U tom kontekstu je vrlo bitna primjena tzv. ex ante i ex post regulatornih mjera od strane regulatornih tijela. Pri tome je osobito važna uloga ex ante regulatornih mjera kojima se kroz uvođenje određenih obveza poput obveze pristupa određenom proizvodu na ne diskriminatornim načelima  i regulacije cijena osigurava prevencija neželjenih učinaka vertikalne integracije. Pri tome je naravno vrlo bitno da sve regulatorna tijela pravovremeno reagiraju i anticipiraju moguće posljedice pojedine vertikalne integracije kako bi se očuvalo zdravo tržišno natjecanje.

U kojem smjeru bi trebalo upravljati tržištem telekomunikacije koje je zapravo vrlo strogo regulirano?

Svako telekomunikacijsko tržište trebalo bi regulirati ovisno o nacionalnim okolnostima uz primjenu regulatornih mjera kojima se osigurava tržišno natjecanje. Svrha tržišnog natjecanja je da se potrošaču/krajnjem korisniku omogući pravo izbora između operatora, kvalitete usluge i cijene pod kojima se pružaju pojedine cijene.

Naš regulator je opravdano procijenio da je, s obzirom na odnos tržišnih udjela prisutnih operatora, trenutna razina regulacije nužna za daljnji razvoj telekomunikacijskog tržišta. Pri tome se  poglavito  balansira između poticanja gradnje vlastite infrastrukture i korištenja infrastrukture drugog operatora na područjima u kojima je vlastita gradnja neučinkovita. Ovo zadnje je posebno bitno u područjima u kojima ne postoji ekonomska opravdanost za investicije u gradnju mreža.

Uskoro ćemo imati novi Zakon elektroničkim komunikacijama kojim će se transponirati tzv. Europski telekomunikacijski kod kojim se dodatno potiče smanjenje troškova gradnje kroz dijeljenje postojeće infrastrukture koja može poslužiti za  brže postavljanje mreža vrlo velikih brzina.

Ukratko, ukoliko želimo ostvariti sve EU i nacionalne ciljeve koje smo definirali u svim bitnim nacionalnim strateškim dokumentima učinkovita gradnja telekomunikacijske mreže uz smanjenje troškova gradnje, dijeljenje infrastrukture uz suradnju svih javnih dionika koji odlučuju u tom procesu te ex ante regulacija usluga bitnih za ostvarenje ovih ciljeva koju definira Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti su glavni alati kojima se to može ostvariti.

Još iz kategorije

Telemach Hrvatska tehnološki partner Weekend Media Festivala

Telemach Hrvatska tehnološki partner Weekend Media Festivala

23.09.2021.

Telemach Hrvatska, koji gradi najbržu 10 Giga optičku mrežu u Europi, ove godine je po prvi puta tehnološki partner Weekend Media Festivala gdje osigurava kompletnu infrastrukturu, optičku, WiFi i mobilnu. Tako će izlagači i posjetitelji imati priliku premijerno isprobati Telemachovu mrežu nove generacije te se uvjeriti u sve pogodnosti koje ona donosi, ističu iz Telemach Hrvatska.

Broj mobilnih korisnika skočio na 5,3 milijarde, što je 67 posto ukupne svjetske populacije

Broj mobilnih korisnika skočio na 5,3 milijarde, što je 67 posto ukupne svjetske populacije

22.09.2021.

Korisnika mobilnih uređaja diljem svijeta trenutno je 5,27 milijardi i to je 117 milijuna više no prošle godine. Pokazuju to brojke Stock Appsa, kroz koje se napominje da je riječ o čak 66,9 posto ukupne svjetske populacije.

Hrvatski Telekom osvojio Ookla i umlaut nagrade za najbolju mobilnu mrežu

Hrvatski Telekom osvojio Ookla i umlaut nagrade za najbolju mobilnu mrežu

21.09.2021.

Treći put zaredom mobilna mreža Hrvatskog Telekoma potvrđena je kao najbolja te je osvojila Ookla® Speedtest Awards nagrade za 'Najbolju mobilnu mrežu' (Best Mobile Network), 'Najbržu mobilnu mrežu' (Fastest Mobile Network) i za 'Najbolju mobilnu pokrivenost' (Best Coverage Award) u Hrvatskoj. Također, Hrvatski Telekom je po četvrti put dobitnik umlautovog 'Best in Test' priznanja za najbolju mobilnu mrežu.