Hrvatski Telekom je, kako smo već pisali, dobio još jednu Ookla nagradu za najbolju mobilni mrežu i to petu godinu zaredom. Ookla Speedtest Awards rezultat je šestomjesečnog istraživanja tijekom kojeg je Ookla analizirala više od 244 tisuće testova koje su korisnici sami pokrenuli na mobilnim aplikacijama Speedtest na iOS-u i Androidu, kao i više od 214 milijuna skeniranja na 187.732 lokacija svih mobilnih operatora u Hrvatskoj.
No pojasnimo malo o čemu je zapravo riječ. Jednostavno rečeno, postoje tri vrste istraživanja. Prva vrsta je gdje korisnici sami, znači aktivno testiraju mrežu pokrećući specifičnu aplikaciju poput Ookla Speedtesta. Druga vrsta se temelji na tzv. crowdsourcingu, gdje se podaci o kvaliteti usluga pribavljaju putem aplikacija koje korisnici upotrebljavaju. Na ovaj način korisnici također sudjeluju u testiranju, ali na neizravan način svakodnevno koristeći usluge mobilnog Inteneta. Takvo istraživanje je primjerice ono koje dominantno radi umlaut, iako ga oni ponekad kombiniraju s tzv. terenskim mjerenjima. Treća vrsta istraživanja su tzv. terenska mjerenja, gdje se mreže testiraju od strane pojedinih za to specijaliziranih kompanija koristeći stvarnu korisničku opremu i u stvarnim uvjetima - u gradovima, na cestama, tunelima itd. U ovim istraživanjima sami korisnici ne sudjeluju, nego posebni stručni timovi, a rezultati pokazuju isto ono što bi i korisnici izmjerili samo na još sofisticiraniji način.
„Ovako provedena mjerenja pružaju i dodatne informacije samim mobilnim operatorima o stanju u njihovoj mreži tj. mogu im poslužiti za dodatna unaprijeđenja kvalitete. Ovaj posljednji vid istraživanja je upravo onaj koji je proveo HAKOM. Ono što je činjenica jest da sva tri relevantna istraživanja nedvojbeno potvrđuju kako je naša mobilna mreža najbolja“, ističe za ICTbusiness.info član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO)
Prema njegovim riječima u korisničko iskustvo su uložili jako puno truda u svim segmentima kompanije od komercijalnog dijela i dizajna usluga, preko podrške korisnicima, financija, pa do tehnike.
„Ovaj izvještaj za nas nije iznenađenje jer na svim razinama pratimo korisničko iskustvo, koje je u 2022. godini bilo najbolje u povijesti HT-a. Uveli smo i nove moderne alate koji nam omogućuju da u stvarnom vremenu pratimo korisničko iskustvo. HAKOMov izvještaj pokazuje kako smo u sva tri stupa ostvarili odlične rezultate i veliki napredak, kojeg što je najvažnije osjete naši korisnici. Da bi do toga došli radili smo i nastavljamo raditi na utvrđivanju i otklanjanju razloga prigovora, na većoj otpornosti mrežnih i IT sustava te na kraćim rokovima otklanjanja problema. Sve je ovo vidljivo u rezultatima, pa tako u prvom tromjesečju ove godine imamo povijesno najniže brojeve poziva korisnika prema nama u smislu problema, žalbi ili prigovora na naše usluge“, tvrdi Drilo.
5G kao tehnologija ispunjava svoja očekivanja u ovoj prvoj fazi razvoja, u smislu većeg kapaciteta mreže i većih brzina, pojašnjava Drilo i dodaje da su to postigli, ali daleko od toga da je taj jedini cilj
„Kako smo s 5G pokrili više od 2 milijuna ljudi, tijekom 2022. godine koncentrirali smo se na povećanja pokrivenosti s tzv. gigabitnim 5G-om u frekvencijskom pojasu od 3,5 GHz. Ono što je sljedeća faza, jest napredni 5G i tu pričamo o svim ostalim zanimljivim stvarima poput automatizacije, robotike, samovozećim automobilima, Industrije 4.0 i tzv. campus mreža koje pružaju nisku latenciju, dedicirani bandwidth i omogućuju povezivanje strojeva te su u suštini poligoni za revoluciju u razvoju javnih usluga, društva i gospodarstva. Campus mrežu postavili smo prije par godina na FER-u baš za potrebe razvoja novih aplikacija i načina upotrebe 5G-a, a od nedavno surađujemo i s FSBom na praktičnoj primjeni Industrija 4.0. rješenja za Pametne tvornice. Za implementaciju naprednog 5G-a, potrebna je i nova arhitektura jezgrene mreže“, tvrdi Drilo.
Optika je sigurno tehnologija koja ima primat nad 5G-om i svim drugim fiksnim tehnologijama. 5G, iako bolji od 4G-a i dalje ima veća kapacitivna i performansna ograničenja nego optika, to je jednostavno fizikalna činjenica i to će uvijek tako i ostati, pojašpnjava dalje Drilo i dodaje da optika u stvarnosti omogućuje uvijek gotovo za red veličine veće brzine prijenosa i nižu latenciju.
Također optika, iako u početku investicijski zahtjevnija od 5G-adugoročnija je tehnologija s obzirom na puno duži životni vijek primjene, proširivost kapaciteta i puno veću energetsku učinkovitost, kazuje Drilo.
„Zadnjih par godina smo za hrvatsko tržište imali rekordne brojke uvođenja optike i u uvjetima korone i u uvjetima inflacije. HT ima najveću optičku mrežu u Hrvatskoj i ona je namanje pet puta veća od prvog sljedećeg konkurentna. Mi u HT-u, pod optičkom mrežom smatramo isključivo FTTH tehnologiju, tj. upotpunosti optičku mrežu gdje je korisnikova veza cijelim putem od modema u kući ili stanu pa sve do Internetskih servisa zasnovana jedino i isključivo na optici. To znači da u optičke priključke ne računamo tzv. hibridne tehnologije koje između korisnika i Interneta uz optičku vezu kombiniraju i bakrene veze - bilo da se radi o bakrenoj parici ili koaksijalnom kabelu poput G.Fasta, FTTB, FTTC ili DOCSIS-a. Kada bi to radili naši brojevi bi bili znatno veći, međutim ne mislimo da je to ispravno jer je FTTH jedina iskonska gigabitna tehnologija budućnosti i uvođenje hibridnih tehnologija tu muti sliku“, stiče Drilo.
Što se tiče EU projekata oni napreduju i kako pojašnjava Drilo u dosta sredina nailaze na izazove u brzini ishođenja dozvola i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
„Imamo odličnih primjera suradnje s jedinicama lokalne samouprave kao u slučaju Zaprešića, Krapine, Sv. Nedelje, Medulina, Omiša…. Ono što vrijedi istaknuti da u infrastrukturnim projektima ovog tipa zaista svi od središnje vlasti, preko lokalne vlasti do javnih vlasnika i različitih operatera linijske infrastrukture te telekom operatora-investitora moraju biti sinkronizirani i djelovati u smjeru istogcilja i tu ima prostora za napredak. Međutim najvažnije je da je interes za optikom u ovim sredinama zaista velik i da korisnici, i privatni i poslovni, u potpunosti razumiju što će dobiti s optikom i s velikom iščekivanjem očekuju početak njenog korištenja“, pojašnjava Drilo.
Kao jedan od ključnih projekata ističe otok Rab koji je prvi optički otok u Hrvatskoj i da je gotovo 90 posto otoka pokriveno optikom, kazuje Drilo i dodaje da uvode optiku diljem Hrvatske i ne doživljavaju ju kao privilegij samo velikih gradova, već žele spojiti cijelu Hrvatsku, uključujući mala mjesta, ruralna područja i otoke.
Iz EU fondova do kraja 2023. fiksnim širokopojasnim pristupom pokriti 140 tisuća kućanstava u tzv. bijelim područjima odnosno tamo gdje telekomi nemaju komercijalnog interesa.
„Tijekom posljednjih godina puno smo ulagali u uvođenje optike diljem Hrvatske, pa tako i u Primorsko-goranskoj županiji. Rab je zbog svoje specifične konfiguracije terena i blizine mora zahtijevao uvođenje novih tehnika i koncepata te prilagođavanje postojećih, a pojavili su se i brojni izazovi s adresama korisnika koje nisu bile riješene kroz katastar. Usprkos svemu tome, Rab više nije otok kada su u pitanju optičke mreže, već ravnopravan dio najnaprednije komunikacijske veze te u rangu s najrazvijenijim svjetskim metropolama“, zaključuje Drilo.
