Agentni AI za kućne i širokopojasne mreže cilja rješavanje problema prije eskalacije prema tehničarima i call centru. U telekomima se time otvara prostor za mjerljiv ROI, jer se svako smanjenje poziva i izlazaka na teren izravno vidi u troškovima.
Nokia agentima želi smanjiti pritisak na korisničku podršku operatora nije samo još jedna objava iz globalnog tehnološkog ciklusa, nego signal smjera u kojem se telecom tržište razvija u idućem razdoblju. Light Reading i ComputerWeekly navode da Nokia agentnim AI-jem cilja broadband i kućne mreže te tvrdi da se rješavanje problema u prvom kontaktu može znatno povećati.
Tvrdnje su vezane uz automatizaciju dijagnostike, korisničke podrške i mrežnih operacija. Time se konkretna vijest pomiče iz kategorije proizvoda ili pojedinačne poslovne odluke prema pitanju kako će korisnici organizirati podatke, infrastrukturu, sigurnost i odgovornost u okruženju u kojem se promjene više ne mjere kvartalima, nego tjednima.
Nokia tvrdi da agentni AI može povećati rješavanje problema u prvom kontaktu i smanjiti opterećenje korisničke podrške. Kada se takav razvoj promatra kroz poslovni učinak, ključna je promjena u tome što se od dobavljača traži dokaz da rješenje može smanjiti trošak, ubrzati proces, povećati sigurnost ili otvoriti novi izvor prihoda. Bez toga AI, cloud, cyber sigurnost ili mrežna modernizacija ostaju skupi eksperimenti.
Upravo se na toj granici vidi razlika između tehnologije koja dobro izgleda u prezentaciji i tehnologije koja može preživjeti u proizvodnom okruženju. U posljednjih godinu dana tržište se već pomaknulo prema modelu u kojem se tehnološke odluke sve češće povezuju s pitanjem povrata ulaganja. Korisnici ne traže samo naprednije platforme, nego kraći put od implementacije do mjerljivog učinka. To se osobito vidi u projektima umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i podatkovnih centara, gdje početni entuzijazam brzo prelazi u razgovor o cijeni računalnog kapaciteta, pristupu podacima, usklađenosti s propisima i mogućnosti skaliranja bez rasta kompleksnosti.
GSMA, kako prenosi Light Reading, procjenjuje da će europskim operatorima trebati gotovo pola bilijuna eura u idućih deset godina kako bi mreže podigli na razinu globalno najjačih konkurenata. Sama brojka od gotovo 500 milijardi eura nije važna samo kao alarm za regulatorni i industrijski krug.
Telekom industrija ulazi u razdoblje u kojem se cloud infrastruktura ne može promatrati samo kao tehnološka modernizacija mreže. Sve veći broj operatora počinje je povezivati s budućim AI opterećenjima, automatizacijom operacija, edge uslugama i monetizacijom podatkovnih kapaciteta.
Prenamjena stare industrijske imovine u podatkovne centre više nije rubni slučaj. Kako potražnja za AI kapacitetom raste brže od brzine novih dozvola, operateri sve češće gledaju koje se zgrade mogu pretvoriti, a ne samo gdje se može graditi od nule.
