U bakrenom segmentu nastavlja se snažan pad tradicionalnih wholesale proizvoda. Broj ULL linija smanjen je s 39.106 na 30.580, što je pad od 21,80 posto, dok je broj bakrenih bitstream linija gotovo prepolovljen, sa 171.233 na 82.312, odnosno za 51,93 posto. Nasuprot tome, svjetlovodni proizvodi bilježe snažan rast. Fizički pristup putem svjetlovodne mreže povećan je s 47.283 na 65.933, odnosno 39,44 posto, dok je fiber bitstream porastao s 34.781 na 68.544 priključka, što je rast od 97,07 posto.
Podaci HAKOM-a pokazuju kako veleprodajno tržište širokopojasnog pristupa sve jasnije pokazuje ubrzani prijelaz s bakrene na svjetlovodnu infrastrukturu. Prihod od veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem bakrene mreže pao je s 13,03 na 11,87 milijuna eura, što je smanjenje od 8,87 posto, uz prosječnu godišnju stopu pada od 21,90 posto. Istodobno je prihod od veleprodajnog pristupa putem svjetlovodne mreže porastao s 6,89 na 13,98 milijuna eura, odnosno 102,83 posto, uz vrlo snažan CAGR od 45,25 posto.
Promjena je još vidljivija u broju linija i priključaka. U bakrenom segmentu nastavlja se snažan pad tradicionalnih wholesale proizvoda. Broj ULL linija smanjen je s 39.106 na 30.580, što je pad od 21,80 posto, dok je broj bakrenih bitstream linija gotovo prepolovljen, sa 171.233 na 82.312, odnosno za 51,93 posto. Nasuprot tome, svjetlovodni proizvodi bilježe snažan rast. Fizički pristup putem svjetlovodne mreže povećan je s 47.283 na 65.933, odnosno 39,44 posto, dok je fiber bitstream porastao s 34.781 na 68.544 priključka, što je rast od 97,07 posto.
Takvi pokazatelji potvrđuju da više nije riječ samo o tehnološkoj zamjeni jedne infrastrukture drugom, nego o dubokoj promjeni veleprodajnog modela tržišnog natjecanja. Konkurencija se sve brže seli na svjetlovodnu mrežu, dok bakreni proizvodi gube i korisničku bazu i prihodovni značaj.
To ujedno znači da je za 2026. realnije očekivati nastavak pada bakrenih veleprodajnih proizvoda nego njihovu stabilizaciju. Tranzicija mreže tako više nije samo investicijska priča vezana uz gradnju nove infrastrukture, nego već izravno mijenja monetizaciju, strukturu prihoda i konkurentske odnose na veleprodajnom tržištu. Takav razvoj ujedno je usklađen i sa širim regulatornim okvirom, u kojem se sve ozbiljnije otvara pitanje gašenja bakrene infrastrukture i prelaska na optičku osnovu tržišta.
Hrvatska ostvaruje sve bolje rezultate u području digitalne povezivosti i raspolaže snažnim temeljima u razvoju komunikacijske infrastrukture. Podaci pokazuju da Hrvatska u više pokazatelja raste brže od prosjeka Europske unije, a u pojedinim segmentima već ostvaruje rezultate iznad europskog prosjeka.
Najveći europski telekom operatori uputili su zajednički poziv institucijama Europske unije da bitno izmijene smjer dijela regulatorne politike. Industrija tvrdi da postojeća i predložena pravila otežavaju ulaganja u povezivost, pri čemu kao ključna područja navodi dodjelu radiofrekvencijskog spektra, gradnju optičkih mreža i nove obveze u području kibernetičke sigurnosti.
Europska komisija dodijelila je ključne industrijske ugovore tvrtkama Thales Alenia Space i Aerospacelab za početak izgradnje satelitske konstelacije IRIS². Aerospacelab je potvrđen kao jedan od glavnih izvođača za segment u niskoj Zemljinoj orbiti, gdje će biti zadužen za izgradnju 264 satelitske platforme u poslu vrijednom približno 2,4 milijarde eura.
