Tehnologija u praksi

Mobilnu mrežu moguće je iz stratosfere spustiti na mrežu u hitnim situacijama

Mobilnu mrežu moguće je iz stratosfere spustiti na mrežu u hitnim situacijama
Marko Lasić, stručnjak iz Odjela za inženjering i optimizaciju mobilne pristupne mreže u Hrvatskom Telekomu
Dražen Tomić / Tomich Productions

Ideja je da NTN mreža iz stratosfere zamijeni postojeću zemaljsku infrastrukturu na najbolji mogući način, a to je da u eventualnom slučaju ispada zemaljske mreže u roku sat-dva imamo kvalitetno pokrivanje iz zraka, ističe za ICTbusiness.info Marko Lasić, stručnjak iz Odjela za inženjering i optimizaciju mobilne pristupne mreže u Hrvatskom Telekomu.

Kako pojašnjava Lasić takva „infrastruktura“ omogućuje korisnicima korištenje standardne 4G/5G uređaje za govorne i podatkovne usluge koje i inače svakodnevno koriste.

Kako nezemaljske mreže (NTN) sa satelita ili iz stratosfere mogu zamijeniti konvencionalnu zemaljsku infrastrukturu u slučajevima poremećaja u funkcioniranju mreža na terenu?

. Važno je naglasiti da u ovom konceptu NTN mreže iz stratosfere nema potrebe za bilo kakvim posebnim uređajima ili aplikacijama. Sami korisnici ne moraju biti ni svjesni od kuda im dolazi signal, bitno je samo da kvaliteta NTN mreže bude na toj razini da svim korisnicima na ciljanom području pruži neometano i neprekinuto korištenje glasovnih i podatkovnih usluga.

Koje komponente čine nezemaljske mreže (NTN) i kako se mogu integrirati u postojeće mreže?

Komponente koje koristi NTN mreža su iste one koje koristi i današnja zemaljska mreža uz samo jedan izuzetak, taj što bazna stanica s antenama nije na nekom stupu ili prihvatu na zgradi već je na avionu koji leti iznad ciljanog područja te prijenos do bazne ne ide kroz optičku nit već preko satelita. Bitno je samo da sve komponente koje čine jednu NTN mrežu budu unaprijed pripremljene baš iz tog razloga da se može djelovati odmah u prvim satima eventualne prirodne katastrofe (ispada standardne zemaljske mreže) jer su ti prvi sati najkritičniji zbog organizacije akcija spašavanja i koordinacije raznih vladinih/nevladinih službi za pomoć unesrećenima.

Kako je partnerstvo između ESA-e i HT-a i Deutsche Telekoma dokazalo tehničku izvedivost povezivanja putem različitih mrežnih slojeva u stratosferi, svemiru i natrag?

Sami smo svjedoci dva razorna potresa u Hrvatskoj, razornog i ubojitog potresa u Turskoj, te nažalost sve češćih i sve većih požara, poplava, tornada i sl. tako da je iznimno dragocjeno, što je dokazano u praksi, da jedan ovakav sustav radi i može kvalitetno obaviti svoju predviđenu namjenu. Smatram kako bi bilo idealno da jedan ovakav sustav već imamo spreman na razini EU, uključujući svu potrebnu infrastrukturu kao i prilagodbu potrebnih zakonski okvira. Sve u svrhu brze reakcije u mogućim slučajevima poremećaja u funkcioniranju mreža na terenu.

Kako je Deutsche Telekom ostvario 5G vezu putem nezemaljskih mreža (NTN) tijekom testiranja u Istri?

Koristio se avion koji je unutar prtljažnog dijela imao baznu stanicu, antene su bile montirane s vanjske strane aviona na njegovo dno, a prijenos se realizirao dvojako: jedan link je bio preko satelita, a drugi s tla. Između linkova se moglo ručno prebacivati ili su se mogli automatski izmjenjivati uslijed ispada jednog od njih.

Na avionu je bila aktivirana jedna 5G ćelija na frekvenciji od 2600MHz i širine 20MHz.  Avion je kružio iznad ciljanog područja na visini od 14 kilometara i na taj način je pokrivao na tlu područje promjera 15 kilometara.

Pokrivanje koje se ostvaruje može biti raznoliko, tj. sukladno potrebama: može se naglasiti pokrivanje većeg područja ili ciljano nekog manjeg područja, ali s većim kapacitetom.

„Aircraft data link“ je bio na frekvencijama od 4400 i 4800 MHz. Ove frekvencije su se koristile za komunikaciju između kontrolnog centra na tlu i aviona te se preko njih moglo daljinski upravljati avionom. NTN (HAPS) po definiciji podrazumijeva da letjelica s koje se ostvaruje pokrivanje bude bespilotna tako da je bilo bitno testirati i segment upravljanja avionom s tla.

HT-ova mobilna mreža koja radi na 2600MHz u okolici zračne luke je bila ugašena za vrijeme testiranja da ne bi imala utjecaj na testiranje i rezultate testiranja.

Koje su brzine prijenosa podataka postignute tijekom testiranja hibridnih komunikacija između zemaljskih i nezemaljskih mreža?

Brzine su bile u skladu s očekivanima za 20MHz kanal koji se koristio tijekom testiranja. Stacionarna mjerenja na aerodromu su pokazala brzine od stabilnih 180Mbps, dok su se brzine za vrijeme „drive test“ mjerenja kretale oko 100Mbps. Naravno da bi se u praksi prema potrebama mogle postizati daleko veće brzine ukoliko bi se koristio kanal veće širine za prijenos podataka.

Kako Hrvatski Telekom, kao dio Deutsche Telekoma, doprinosi inovativnim rješenjima koja igraju ključnu ulogu u povezivosti u budućnosti?

Omogućavanje 5G mobilne pokrivenosti iz stratosfere putem izravnog satelitskog prijenosa na uređaj je segment u kojem je HT definitivno predvodnik revolucije povezivosti. Kao stručnjak za planiranje zemaljske mobilne mreže imao sam zadatak osigurati nesmetano provođenje testova u Puli, osigurati da na području testova postojeća zemaljska mreža nema utjecaj na testiranje NTN mreže, osigurati potrebne dozvole za korištenje spektra i pomoći oko definiranje „drive test“ rute.  HT je širokih ruku prihvatio ideju testiranja prve NTN 5G mreže iz stratosfere s prijenosom preko satelita u Puli i osigurao pristup svim potrebnim resursima i pomoć koju je DT trebao da svi testovi budu uspješno izvedeni. Istu razinu suradnje i otvorenosti novim i inovativnim idejama HT je spreman ponuditi i u budućnosti. HT kao dio DT Grupe ima ambiciju omogućiti povezanost svima u bilo koje vrijeme i bilo gdje. Alternative povezivanja, poput satelita, tu igraju ključnu ulogu nadopunjavajući zemaljske mreže i pružajući kontinuitet usluge.