Europski operatori kažu da suverenost dodatno koči napredak

Čelnici europskih operatora upozorili su da je suverenost najnovije područje u kojem stroga regulacija koči napredak. Pritom su istaknuli SAD i Kinu kao primjere aktera koji sami kroje svoju sudbinu.

Glavni izvršni direktori Deutsche Telekoma, Telefónice i Eutelsata objasnili su da su europski igrači zapravo u dobroj poziciji za pružanje suverenih usluga, ali da im je potrebna određena pomoć kako bi izgradili odgovarajuće ekosustave. Čelnik Telefónice Marc Murtra rekao je da priroda postojeće telekomunikacijske infrastrukture znači da se svi podaci vrte oko operatora, što ih stavlja u dobru poziciju da osiguraju suverenost.

No smatra da je potrebno razviti lokalni softver na razini hyperscale igrača kako bi se stvorili proizvodi koji mogu otključati digitalna gospodarstva. Murtra je ustvrdio da je naivno misliti da ćemo mi Europljani dobiti pristup najnovijim AI proizvodima koji će za deset godina biti potrebni za industrijske slučajeve uporabe. „Svi ti proizvodi vrlo su teški za izradu i vrlo skupi, i mislim da mi imamo znanje, ali nemamo orkestraciju.”

Jean-Francois-Fallacher, glavni izvršni direktor Eutelsata, rekao je da se fragmentacija u Europi mora riješiti ako satelitski igrači žele odgovoriti na konkurenciju golemih američkih i kineskih konkurenata. Objasnio je da Europa i dalje više nalikuje zbiru 27 država, napominjući da uvijek postoji iskušenje da se izgrade vlastite lokalne, nacionalne platforme kako bi se zadovoljili zahtjevi suverenosti, umjesto da se financiraju regionalne inicijative.

Glavni izvršni direktor Deutsche Telekoma Tim Höttges dugogodišnji je zagovornik američkog načina poslovanja i ustvrdio je da niske marže u europskom telekom sektoru guše sposobnost ulaganja u inovativne usluge. Iako je Höttges ponovno iznio svoj već prepoznatljivo oštar stav prema europskoj telekom regulaciji, napomenuo je da političari ne mogu snositi svu krivnju za prednost koju su SAD i Kina izgradili. Objasnio je da postoje prilike da se doista ispuni obećanje Industrije 4.0 jer se tehnologije, uključujući pohranu podataka u oblaku, računalne kapacitete, umjetnu inteligenciju, čipsete i povezivost, sada usklađuju.

No istaknuo je da je problem u tome što su SAD, osobito, već daleko odmakle u primjeni tih elemenata. SAD „ulaže upravo u te stvari. Ima čipsete, ima podatkovne centre, ima AI alate, ima povezivost, a povrh svega razvija i alate za automatizaciju kako bi mogao iskoristiti svu tu proizvodnju”. Europa mora preuzeti vlasništvo nad svakim od tih elemenata želi li biti konkurentna, rekao je.

Rasprava o digitalnoj suverenosti u Europi posljednjih je mjeseci dodatno ojačala jer Europska komisija sve otvorenije povezuje konkurentnost, sigurnost i tehnološku autonomiju. Komisija u strategiji Apply AI iz prosinca 2025. izričito navodi da joj je cilj jačanje tehnološke suverenosti Europe kroz širu primjenu umjetne inteligencije u strateškim sektorima. U isto vrijeme, AI Factories, koje se oslanjaju na kapacitete EuroHPC-ja, zamišljene su kao europska infrastruktura za razvoj naprednih generativnih AI modela i širenje pristupa računalnim resursima unutar EU-a. 

U svemirskom i komunikacijskom segmentu IRIS² je posebno važan jer je Europska komisija još u prosincu 2024. potpisala koncesijski ugovor za razvoj nove europske višeslojne satelitske konstelacije od 290 satelita, upravo s naglaskom na sigurnu povezivost i suverenost. Dodatnu težinu toj temi daje i novije objašnjenje programa Copernicus iz veljače 2026., u kojem se IRIS² izravno opisuje kao suverena satelitska konstelacija za zaštitu komunikacija i kritične infrastrukture Europe. 

Draghijevo izvješće o budućnosti europske konkurentnosti iz 2024. upozorilo je da je razdoblje jednostavnog oslanjanja na vanjske ovisnosti završilo i da Europa mora ojačati vlastite industrijske i tehnološke kapacitete. Zato tvrdnje operatora o fragmentaciji, slabim maržama i manjku orkestracije nisu izolirane žalbe industrije, nego se uklapaju u širu političku i gospodarsku dijagnozu stanja europskog digitalnog tržišta. Istodobno, rasprava nije jednosmjerna jer dio američkih tehnoloških kompanija upozorava da bi pretjerano zatvaranje Europe prema vanjskim dobavljačima moglo oslabiti inovacije i pristup najboljim globalnim alatima. 

To znači da će se europska strategija vjerojatno kretati između dva pola: jačanja vlastitih sposobnosti u oblaku, AI-u, čipovima i satelitima, ali bez potpunog tehnološkog zatvaranja. Upravo zato telekom operatori pokušavaju nametnuti tezu da su mreže, podatkovni tokovi i korisnička baza već sada europska poluga za izgradnju suverenih digitalnih usluga, samo ako regulatorni i investicijski okvir to napokon omogući.