Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) je 28. prosinca 2023., po službenoj dužnosti, pokrenula postupak protiv poduzetnika Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska., Telemach Hrvatska i Hrvatske udruge poslodavaca odnosno njihove Udruge za informatičke i komunikacijske djelatnosti, radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma u smislu članka 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.
Cilj predmetnog postupka je utvrditi jesu li HT, A1 i Telemach Hrvatska uz sudjelovanje predstavnika HUP ICT-a, razmjenom poslovno osjetljivih informacija o namjeri uvođenja mogućnosti usklađivanja iznosa cijena njihovih usluga s godišnjom stopom inflacije (indeksna klauzula) u opće i posebne uvjete njihova poslovanja odnosno pretplatničke ugovore, smanjili ili ukinuli neizvjesnost u pogledu njihove buduće poslovne strategije i određivanja cijena njihovih usluga, odnosno ograničili međusobno tržišno natjecanje otkrivanjem ponašanja za koje su se odlučili ili koje namjeravaju provoditi na mjerodavnom tržištu i time sklopili zabranjeni horizontalni sporazum (kartel).
S tim u vezi, potrebno je utvrditi i je li HUP ICT na sastancima Radne skupine za telekomunikacije, prešutnim odobravanjem razmjene poslovno osjetljivih informacija između HT-a, A1 Hrvatska i Telemacha Hrvatska, o namjeri uvođenja mogućnosti usklađivanja iznosa cijena njihovih usluga s godišnjom stopom inflacije (indeksna klauzula) u opće i posebne uvjete poslovanja odnosno pretplatničke ugovore, bez javnog distanciranja od takve koordinacije ponašanja na tržištu navedenih poduzetnika, i svojim prijedlozima Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, radi dopune Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga („Narodne novine“ br. 154/11., 149/13., 82/14., 24/15., 42/16., 68/19.) odredbom koja bi definirala mogućnost uvođenja indeksne klauzule u opće uvjete poslovanja operatora elektroničkih komunikacija, pridonijela sklapanju zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela), čime bi postala sudionikom tog sporazuma.
Samo pokretanje postupka ne prejudicira odluku AZTN-a u ovom predmetu, budući da će se odluka o tome jesu li predmetni poduzetnici sklopili zabranjeni sporazum temeljiti na konačno utvrđenom činjeničnom stanju u postupku, na temelju kojeg AZTN donosi meritornu odluku.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.
