Europska komisija kroz Cloud and AI Development Act želi najmanje utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europskoj uniji u sljedećih pet do sedam godina, što je jedan od najambicioznijih infrastrukturnih ciljeva europske digitalne politike.

Konzorcij koji uključuje Orange, Iliad Group i Capgemini predstavio je planove za prijavu na EU financiranje radi izgradnje AI gigafactoryja u Francuskoj. Projekt bi mogao koštati oko 10 milijardi eura.

Objava da će Anthropic kroz nekoliko godina plaćati xAI-ju oko 1,25 milijardi dolara mjesečno za zakup 300 megavata računalnog kapaciteta u podatkovnom centru Colossus 1 iznenadila je i naviknute promatrače AI tržišta.

Geografska redistribucija podatkovnih centara ubrzava se jer tradicionalna velika čvorišta sve teže osiguravaju prostor, energiju i dozvole za nove kapacitete.

SpaceX-xAI, prema izvještajima, aktivno traži dodatne AI compute korisnike nakon dogovora s Anthropicom. Time se Muskove tvrtke sve jasnije pozicioniraju ne samo kao korisnici, nego i kao dobavljači AI infrastrukture.

Ubrzana gradnja podatkovnih centara prilagođenih za smještaj najmodernijih AI akceleratora dovela je do radikalne promjene u dizajnu infrastrukture u posljednjih 48 sati. Vodeći inženjerski konzorciji i operateri podatkovnih centara objavili su nove smjernice prema kojima tradicionalni sustavi hlađenja zrakom više ne mogu zadovoljiti toplinske zahtjeve novih procesorskih arhitektura.

Democracy Now! objavljuje 13. svibnja razgovor s aktivistčom Astrom Taylor o rastućem grassroots otporu prema izgradnji AI data centara u SAD-u  pokret koji je do sada ostajao u sjeni pozitivnih narativa o AI infrastrukturnim investicijama. 

Meta je objavila infrastrukturni briefing koji potvrđuje izgradnju 10 novih data centara u prethodnih 24 mjeseca  tempo koji kompanija sama opisuje kao "najagresivniji fizički infrastrukturni buildout u povijesti consumer technology sektora." 

Telekom industrija ulazi u razdoblje u kojem se cloud infrastruktura ne može promatrati samo kao tehnološka modernizacija mreže. Sve veći broj operatora počinje je povezivati s budućim AI opterećenjima, automatizacijom operacija, edge uslugama i monetizacijom podatkovnih kapaciteta.

U AI infrastrukturi više nije presudno samo tko ima novac i dizajn čipa, nego tko prvi osigura prostor, energiju i operativnu spremnost. AMD-ov dodatni zakup kapaciteta zato vrijedi čitati kao signal o tome kako se tržište ponaša pod pritiskom vremena. Umjesto čekanja na višegodišnje projekte, kompanije traže lokacije koje se mogu brže aktivirati, čak i ako to znači oslanjanje na partnere koji dolaze iz drugih segmenata digitalne infrastrukture.

Prenamjena stare industrijske imovine u podatkovne centre više nije rubni slučaj. Kako potražnja za AI kapacitetom raste brže od brzine novih dozvola, operateri sve češće gledaju koje se zgrade mogu pretvoriti, a ne samo gdje se može graditi od nule.

Microsoftova skala ulaganja pokazuje da je AI ušao u eru u kojoj se infrastrukturni rast mjeri jedinicama koje su se nekad vezivale uz elektroenergetske projekte i tešku industriju. Jedan gigavat dodatnog kapaciteta u kvartalu ne govori samo o veličini kompanije, nego o tome koliko se promijenio prag potrebnog ulaganja da bi se ostalo relevantno u cloud i AI utrci. Tko želi ozbiljno igrati na tom tržištu, sada mora planirati kapacitet mnogo prije nego što novi proizvodi dođu u široku upotrebu.

Najvažniji element ove priče nije samo Qualcommovo ime, nego model suradnje. Kada dobavljač poluvodiča razvija čipove s hyperscalerom, to znači da se traži puno veća optimizacija između procesora, softverskog stacka i stvarnog korisničkog opterećenja. Takvi projekti mogu značajno smanjiti trošak po zadatku, povećati energetsku učinkovitost i omogućiti veću kontrolu nad lancem opskrbe, što je postalo presudno u eri nestašice vrhunskog AI hardvera.

Deset gigavata više nije brojka koja stane u standardni razgovor o cloud kapacitetu. To je pokazatelj da vodeći AI igrači danas razmišljaju na razini državnih energetskih i industrijskih projekata, a ne samo na razini podatkovnih centara kao izoliranih objekata.

Rast Schneider Electrica dobar je podsjetnik da se AI infrastruktura ne mjeri samo brojem akceleratora. Svaki novi podatkovni centar ili proširenje postojećeg kampusa otvara golemu potrebu za transformatorima, razvodom električne energije, UPS-ovima, hlađenjem, upravljanjem toplinom i servisnom logistikom. Upravo taj fizički sloj određuje koliko brzo novi kapacitet može doći online i koliko će pouzdano raditi kad se sustav optereti visokim AI opterećenjima.

Kad se govori o AI infrastrukturi, rasprava se često svodi na GPU-e, mrežu i energiju, kao da je pohrana tek usputni trošak. Sandiskovi izgledi pokazuju suprotno: što modeli postaju veći, što su enterprise sustavi povezaniji i što je više podatkovnih tokova između treninga, inferencije i arhiviranja, to je veća važnost brzih i pouzdanih memorijskih slojeva.

Europska udruga podatkovnih centara (EUDCA) u svom izvješću za 2026. godinu projicira kumulativna ulaganja od 176 milijardi eura u europske podatkovne centre u razdoblju do 2031.

Uz sve geopolitičke probleme kojih je današnji svijet svjestan kroz još jednu energetsku krizu utrka se više ne vodi samo u naoružavanju nego i u umjetnoj inteligenciji. Tako će se, kako stvari sada stoje, u tu utrku uključiti i Hrvatska s jednim od najvećih investicija u AI data centar čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od 50 milijardi eura.

Related Digital osigurao je financiranje za podatkovni centar vrijedan 16 milijardi dolara u Michiganu, a paket uključuje kapital Related Digitala i Blackstonea te dug koji osigurava PIMCO. Veličina posla pokazuje koliki su postali ulazni troškovi za objekte koji trebaju nositi cloud i AI radna opterećenja velikih razmjera. Takvi kampusi traže dugoročnu financijsku disciplinu, jer investitori moraju vjerovati da će potražnja i cjenovna moć ostati snažne godinama unaprijed. Time se dodatno potvrđuje da je AI infrastruktura ušla u kapitalno najzahtjevniju fazu dosad, u kojoj se projekti ne mjere samo veličinom investicije nego i sposobnošću da se fizički prostor, energija, oprema i korisnička potražnja spoje u održiv poslovni model.