A1 Hrvatska završila je s izgradnjom širokopojasne pristupne fiksne mreže nove generacije u Solinu koja omogućava gigabitne brzine interneta. Riječ je o području koje je bilo bez širokopojasne infrastrukture, a sada prvi korisnici već surfaju na najmodernijoj optičkoj mreži.
Novoizgrađena širokopojasna infrastruktura u Solinu temelji se na FTTH tehnologiji (eng. Fiber to the Home) i izgrađena je pet mjeseci prije službenog roka. Ukupna ulaganja iznose više od 2,1 milijuna eura. Realizacijom projekta omogućen je najmoderniji, fiksni pristup internetu za gotovo 3 tisuće kućanstava. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj temeljem Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., u sklopu Poziva 'Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima'.
Direktor za razvoj i upravljanje optičkom i 5G mrežom u A1 Hrvatska, Vladimir Skender objasnio je da je Solin jedan od prvih hrvatskih gradova potpuno pokrivenih optičkom mrežom izgrađenom uz pomoć EU fondova.
„Ulaganje u najmoderniju širokopojasnu infrastrukturu kao što je optička mreža, osnova je razvoja poduzetništva, unaprjeđenja turističke ponude te za građane pouzdanog i sigurnog pristupa internetu. Hvala svim našim partnerima, posebno gradskoj upravi Solina i gradonačelniku Daliboru Ninčeviću na podršci kako bismo u tako kratkom roku izgradili infrastrukturu“, ističe Skender.
„Bez najmodernije telekomunikacijske infrastrukture nema digitalizacije, ni razvoja gospodarstva. Upravo je zato za građane Solina važan ovaj projekt koji nam donosi kvalitetan pristup internetu i daje jednake mogućnosti rada, edukacije i zabave, kao u bilo kojem razvijenom velikom gradu“, ističe gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.
Projekt slijedi ciljeve Digitalne agende odnosno stvaranje sigurnog i otvorenog digitalnog okruženja uz bolji pristup digitalnim uslugama i povećanje konkurentnosti lokalnih poduzeća na europskom tržištu.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.
