Kvantno računalstvo napravilo je ogroman iskorak naprijed razvojem procesora Zuchongzhi 3.0 u Kini. Ta kvantna procesorska jedinica (QPU) navodno je čak bilijun puta brža od najboljih superračunala današnjice.

IBM navodi da bi za samo predstavljanje računalnog stanja Starlinga bila potrebna memorija veća od kvindecilijuna (10⁴⁸) najsnažnijih superračunala na svijetu.

Google je predstavio Willow, Microsoft Majorana 1, a Amazon Ocelot. Google je pokazao kako je Willow izračunao zadatak u pet minuta, dok bi današnjem superračunalu za isto trebalo deset septilijuna godina - broj koji nadmašuje starost svemira.

McKinsey & Company predviđa da bi kvantna tehnologija do 2035. mogla generirati ekonomsku vrijednost od dva bilijuna dolara. Već sada se koristi u senzorima za precizno mjerenje vremena, gravitacije i magnetskih polja, dok se njezina primjena u umjetnoj inteligenciji i biotehnologiji tek počinje istraživati.

Ovo revolucionarno otkriće fokusira se na problem skalabilnosti kvantnog računalstva, a stručnjaci tvrde da će omogućiti realizaciju sljedeće generacije ove tehnologije na razini koja bi mogla potpuno promijeniti industriju.

Baš kao što je uvođenje transformer arhitekture od strane Googlea 2017. promijenilo sve vremenske prognoze o LLM-ovima, singularnost QC-a predstavlja tu "filozofsku metu" koju svi zamišljaju desetljećima udaljenom - dok se iznenada ne dogodi i drastično promijeni sve prognoze.

Prvi put Europljani mogu izvršavati IBM-ove kvantne radne procese na europskim sustavima korisničke skale, uz podršku europskih resursa.

Dugo se predviđalo da će kvantna računala učiniti postojeće tehnologije enkripcije zastarjelima jer mogu obraditi ogromne količine informacija u znatno kraćem vremenu nego konvencionalna računala.

Era kvantnog računalstva je započela zahvaljujući IBM-u i njegovom Quantum System Two, najnaprednijem kvantnom računalu na svijetu. Kombinira skalabilnu kriogenu infrastrukturu i klasične runtime poslužitelje s modularnom qubit kontrolnom elektronikom. Ujedno, ovaj novi sustav je temelj za IBM-ovu viziju kvantnocentričnog superračunala.

Europa je jako tržište, ali u tehnološkom smislu zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama, kao i Kinom. To se odnosi na umjetnu inteligenciju te posebno na kvantno računalstvo, koje se više ne smije ignorirati.

U značajnom iskoraku za područje kvantnog računalstva, Google je navodno napravio kvantno računalo koje može izvršiti izračune u nekoliko sekundi, što ne bi bila vijest da najnaprednijim svjetskim superračunalima ne treba za istu stvar gotovo pola stoljeća, odnosno, 47 godina!

Kvantna računala imaju potencijal biti osjetno moćnija od današnjih vodećih superračunala, no do sada nisu uspjela biti konkurentna kada su u pitanju praktični zadaci.

Intel je najavio izlazak svog najnovijeg kvantnog istraživačkog čipa, Tunnel Falls, 12-qubit silicijskog čipa. Tvrtka će ga učiniti dostupnim kvantnoj istraživačkoj zajednici. Osim toga, Intel surađuje s Laboratorijem za fizičke znanosti (LPS) na Sveučilištu Maryland, Qubit Collaboratory (LQC) College Parka i istraživačkim centrom za kvantne informacijske znanosti (QIS) na nacionalnoj razini, kako bi unaprijedio istraživanje kvantnog računalstva.

Laseri bi mogli biti ključan odgovor za postavljanje solidnih temelja kvantnog računalstva, otkrilo se u posljednjim radovima na ovu temu. Naime, uz korištenje lasera, odnosno, svjetlosti, demonstrirana su rješenja kojima se može “ispuniti“ prostor veličine 10 na 30. u kvantnom optičkom sustavu.