Rezultati pretraživanja za pojam: DigitalniPotpis

Valjanost potpisa ne jamči obradu svakog bankarskog zahtjeva

Valjanost potpisa ne jamči obradu svakog bankarskog zahtjeva

Hrvatska udruga banaka (HUB) podržava razvoj sigurnih, pouzdanih i korisnicima dostupnih digitalnih financijskih usluga te smatra da primjena elektroničke identifikacije i elektroničkih potpisa ima važnu ulogu u daljnjoj digitalizaciji poslovanja, odgovorili su na upit ICTbusiness Media - ICTbusiness.info vezano za primjenu digitalnog potpisa u domaćem bankarskom sektoru.  Pritom HUB smatra važnim razlikovati pravni učinak kvalificiranoga elektroničkog potpisa od regulatornih, sigurnosnih i poslovnih zahtjeva koji se primjenjuju na pojedine bankarske usluge i postupke.

Zagrebačka banka zadržava vlastiti sustav potpisivanja, ali tvrdi kako će se prilagoditi europskom digitalnom novčaniku

Zagrebačka banka zadržava vlastiti sustav potpisivanja, ali tvrdi kako će se prilagoditi europskom digitalnom novčaniku

Zagrebačka banka planira zadržati vlastiti sustav kvalificiranog elektroničkog potpisivanja i nakon uvođenja Europske lisnice za digitalni identitet. U odgovoru na pitanja ICTbusinessa banka objašnjava da pravna jednakovrijednost kvalificiranog elektroničkog i vlastoručnog potpisa ne znači i obvezu banaka da potpise svih pružatelja omoguće u svakom postupku online ugovaranja. Njezino je rješenje već integrirano u digitalne usluge banke. No odgovor nije razjasnio može li klijent dostaviti dokument koji je prethodno kvalificirano potpisao izvan bankina sustava. To je bitna razlika: jedno je odabrati tehnologiju kojom se ugovor potpisuje unutar bankarske aplikacije, a drugo zaprimiti i obraditi dokument koji nosi pravno valjan potpis drugog pružatelja.

RBA prihvaća kvalificirane elektroničke potpise iz cijele EU i potvrđuje način njihove provjere

RBA prihvaća kvalificirane elektroničke potpise iz cijele EU i potvrđuje način njihove provjere

Kvalificirani elektronički potpis u Europskoj uniji ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis, no njegova primjena u hrvatskom bankarskom sustavu još nije jednako uređena u svim poslovnim postupcima. Građani i poduzetnici mogu elektronički potpisati dokumentaciju, ali se pri njezinoj predaji bankama nerijetko susreću s različitim zahtjevima i procedurama. Upravo je taj raskorak između pravne valjanosti i praktične primjene bio povod istraživanju ICTbusinessa o prihvaćanju kvalificiranih elektroničkih potpisa u hrvatskim bankama. Nakon odgovora nekoliko banaka i nadležnih institucija stiglo je i očitovanje Raiffeisenbank Austria (RBA).

HPB priprema prihvat kvalificiranog e-potpisa

HPB priprema prihvat kvalificiranog e-potpisa

Prihvaćanje kvalificiranog elektroničkog potpisa u hrvatskom bankarskom sustavu još nije jednako razvijeno u svim bankama, iako europski regulatorni okvir kvalificiranom elektroničkom potpisu daje jednak pravni učinak kao vlastoručnom potpisu. Hrvatska poštanska banka sada potvrđuje da radi na tehnološkoj infrastrukturi koja bi trebala omogućiti širu digitalnu obradu dokumentacije i prihvat kvalificirano elektronički potpisanih dokumenata.

Certilijom se mjesečno potpisuje 4,5 milijuna dokumenata, ali institucije ih i dalje odbijaju

Certilijom se mjesečno potpisuje 4,5 milijuna dokumenata, ali institucije ih i dalje odbijaju

Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj odavno nije tehnologija koju koristi tek ograničen broj informatički naprednijih građana i poslovnih korisnika. Podaci Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) o korištenju Certilije pokazuju da je riječ o usluzi koja je već pronašla široku primjenu, no istodobno otvaraju pitanje zašto dokumenti potpisani takvim potpisom još uvijek nailaze na odbijanje kod dijela financijskih institucija, telekomunikacijskih operatora i javnih tijela.

AZOP ističe kako digitalni potpis nije dozvola za sve podatke

AZOP ističe kako digitalni potpis nije dozvola za sve podatke

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u opsežnom odgovoru ICTbusinessu ističe da usklađenost s eIDAS-om i status kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja ne znače automatsku usklađenost svih postupaka obrade s Općom uredbom o zaštiti podataka. Svaki voditelj obrade mora dokazati svrhu, pravnu osnovu, nužnost prikupljenih podataka i primjerene zaštitne mjere.

Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije ističe kako pravna snaga nije izbor

Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije ističe kako pravna snaga nije izbor

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izričito podsjeća da kvalificirani elektronički potpis prema članku 25. stavku 2. eIDAS-a ima jednak učinak kao vlastoručni. „Pravna jednakovrijednost kvalificiranog elektroničkog potpisa i vlastoručnog potpisa nije pitanje izbora, već zakonski i europskim pravom utvrđen standard”, navodi Ministarstvo za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info.

HNB: nenadležnost ne oslobađa banke

HNB: nenadležnost ne oslobađa banke

Hrvatska narodna banka u odgovoru ICTbusinessu razdvaja nadzor bankarskih propisa od provedbe Uredbe eIDAS. Navodi da propisi čiju primjenu nadzire ne uređuju zasebno prihvaćanje ili odbijanje kvalificiranog elektroničkog potpisa između banke i klijenta. Stoga bankama nije propisala određeni sustav ili tehnički način validacije QES-a.

OTP ne ograničava potpise na jednog izdavatelja

OTP ne ograničava potpise na jednog izdavatelja

OTP banka potvrđuje da u više poslovnih procesa prihvaća dokumentaciju potpisanu kvalificiranim elektroničkim potpisom. U svakom se postupku, prema navodima banke, primjenjuju propisi i provjere koji odgovaraju vrsti dokumentacije. Sam status potpisnika kao građanina, obrtnika ili zastupnika društva nije razlog drukčijeg pravnog tretmana QES-a, ali ovlasti i identitet moraju biti provjereni.

Erste prihvaća QES u implementiranim procesima

Erste prihvaća QES u implementiranim procesima

Erste banka potvrđuje da prihvaća i koristi kvalificirani elektronički potpis u onim procesima i digitalnim kanalima u kojima je takav način potpisivanja tehnički, pravno i proceduralno implementiran. Time izričito odvaja opći pravni učinak potpisa od praktične dostupnosti pojedine bankarske usluge. Potpis pravno vrijedi jednako kao vlastoručni, ali njegova uporaba u određenom poslu ovisi o vrsti proizvoda, pravilima identifikacije, provjeri ovlasti i sigurnom kanalu dostave.

Addiko digitalno potpisuje još od 2018. godine

Addiko digitalno potpisuje još od 2018. godine

Addiko banka potvrđuje da digitalno potpisane dokumente partnera i klijenata prihvaća još od 2018. godine. Tada je u suradnji s Finom u digitalnom bankarstvu za poslovne subjekte omogućila potpisivanje dokumentacije digitalnim certifikatima. Riječ je o važnom podatku za analizu razvoja hrvatskog tržišta jer pokazuje da elektroničko potpisivanje nije tek najava vezana uz buduću Europsku lisnicu za digitalni identitet.

Digitalni potpis vrijedi, ali prolazi li u banci?

Digitalni potpis vrijedi, ali prolazi li u banci?

Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.

Fina ima više od 300.000 aktivnih kvalificiranih certifikata

Fina ima više od 300.000 aktivnih kvalificiranih certifikata

Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj odavno više nije tehnologija rezervirana za uski krug velikih kompanija, računovodstva ili državne uprave, ali između pravnih mogućnosti koje pruža europski regulatorni okvir i svakodnevne prakse još uvijek postoji prostor za ozbiljan napredak. Fina trenutačno ima više od 300.000 aktivnih kvalificiranih certifikata izdanih fizičkim osobama i fizičkim osobama unutar poslovnih subjekata, pri čemu se sve veći dio korisnika okreće udaljenom potpisivanju bez klasičnog fizičkog kriptouređaja. Digitalno poslovanje pritom sve više ovisi ne samo o mogućnosti elektroničkog potpisivanja nego i o pouzdanoj validaciji potpisa, upravljanju ovlaštenjima, dugoročnoj pohrani elektroničkih isprava i interoperabilnosti različitih sustava, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini.

Elektronički potpis i dalje nailazi na otpor

Elektronički potpis i dalje nailazi na otpor

Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj više nije tehnologija ograničena na mali broj korisnika, ali njegovo prihvaćanje u svakodnevnom poslovanju još uvijek znatno zaostaje za mogućnostima koje pruža. Certilia trenutačno ima više od 355.000 građana s aktivnih više od 533.000 certifikata, dok je elektroničku osobnu iskaznicu s certifikatima aktiviralo više od 345.000 građana. Mobilnu aplikaciju Certilia koristi oko 401.000 građana, a dnevni broj korištenja kreće se između 120.000 i 150.000. Kroz Certilia Doc te AKD-ove i aplikacije trećih strana koje koriste Certilia integracijsko rješenje mjesečno se potpiše oko 4,5 milijuna dokumenata, uz više od 800.000 prijava.