Glavni trendovi i izazovi globalnog tržišta podatkovnih centara uključuju eksplozivan rast vođen umjetnom inteligencijom, masivne investicije u infrastrukturu, brzu ekspanziju u ključnim regijama te rastuće probleme energetske učinkovitosti i održivosti. Europsko tržište bilježi snažnu ekspanziju cloud i colocation kapaciteta, istovremeno naglašavajući stroge regulatorne zahtjeve i klimatske ciljeve.
Svjetsko tržište data centara na rubu je nove razvojne faze koju pogone generativni AI, eksplozija podataka i ubrzana migracija u oblak. Procjene vodećih analitičkih kuća tržište u 2024. smještaju u raspon 237–347 mlrd. dolara, a do 2030. između 613 i 652 mlrd. dolara, uz dvoznamenkasti CAGR oko 11 posto. Gartner pritom bilježi iznimno snažan investicijski ciklus: izdvajanja za sustave podatkovnih centara dosegnula su 333,4 mlrd. dolara u 2024., rastom od 40,3 posto na godišnjoj razini, uz daljnji skok na 489,5 mlrd. u 2025. te 582,5 mlrd. u 2026. Ovakav ritam potvrđuju i Dell’Oro i IDC: capex valom prednjače hiperskaleri, a cloud infrastruktura zadržava ubrzanje i u 2025.
AI je katalizator i arhitektonski preokret. Posebni AI podatkovni centri najbrže su rastući segment, s procijenjenih 15,0 mlrd. dolara u 2024. i projekcijom prema 93,6 mlrd. do 2032., dok hiperskalni kampusi kao kralježnica AI infrastrukture rastu s približno 162,8 mlrd. u 2024. na 608,5 mlrd. do 2030. U pozadini je snažan pomak s lokalnih na hiperskalne i kolokacijske kapacitete, ali i promjena u tehnologiji: gustoća snage po ormaru ubrzano raste, AI klasteri traže 30–70 kW po racku i više, a mreže i pohrana prelaze na topologije i medije optimirane za paralelne GPU terete.
Sjeverna Amerika zadržava vodstvo s oko 40 posto globalne vrijednosti u 2024. Najveće svjetsko tržište, Northern Virginia, i dalje ruši rekorde neto apsorpcije i predbilježbi, unatoč ograničenjima u pristupu mreži i energiji. Atlanta je u prethodnom razdoblju više nego utrostručila instalirani kapacitet, Phoenix i Chicago ubrzavaju, a cijene zakupa rastu zbog predugovorenih isporuka koje se protežu i do 2028. Istodobno, američko Ministarstvo energetike procijenilo je da su podatkovni centri 2023. trošili oko 4,4 posto ukupne električne energije, sa scenarijima rasta prema 6,7–12 posto do kraja desetljeća. To pitanje energetske elastičnosti postaje strateško koliko i samo širenje kapaciteta.
APAC je najbrže rastuća regija. Japan (Tokyo) ostaje sidrište, ali Indija i Jugoistočna Azija bilježe najdinamičniji uzlet: u Indiji kapacitet se u 2024. približio 1,6 GW, a pipeline dodatno ubrzava. Veliki projekti kombiniraju razvoj DC-a i obnovljivih izvora, čime se rješavaju i regulativa i sigurnost opskrbe. Regija je završila 2024. s oko 1,6 GW novih instalacija i preko 14 GW u izgradnji ili planiranju, što potvrđuje višegodišnji trend dvoznamenkastog rasta.
Europa je u fazi ubrzanja, ali pod izrazitim infrastrukturnim i regulatornim ograničenjima. Ukupna vrijednost tržišta procjenjuje se na 52,1 mlrd. dolara u 2025. i 97,3 mlrd. u 2030., uz oko 13 posto prosječnog godišnjeg rasta. Operativni kapacitet EMEA-e premašio je 10 GW sredinom 2025., s više od 2,6 GW u izgradnji i dvoznamenkastim pipelineom planiranih projekata. FLAP-D klaster i dalje dominira s oko 62 posto kapaciteta, ali potražnja nadmašuje novu opskrbu treću godinu zaredom: predbilježbe rastu, a prazni hod pada. Frankfurt konsolidira status europskog “powerhousea” s projekcijama prema 1,8 GW do 2030., London drži najveću potražnju i rekordne predbilježbe uz visoke troškove energije, Pariz širi zalihu zahvaljujući centralnom položaju i snažnoj mreži, dok Amsterdam i Dublin osjećaju posljedice mrežnih ograničenja i kvota za nove priključke.
Veliki pomak događa se prema sekundarnim i novim središtima. Berlin dobiva zamah najavama novih cloud regija i brzim punjenjem kolokacijskih kampusa; nordijske zemlje privlače AI klastere zbog hladne klime, niskog ugljičnog intenziteta i konkurentnih cijena struje; Mediteran jača zahvaljujući novim podmorskim kabelima i rastu regionalnih digitalnih ekonomija. Italija i Španjolska izlaze iz sjene FLAP-D-a: Milano i Madrid ulaze u prvu ligu pipelinea, a planovi za rast od 30 posto godišnje signaliziraju promjenu geografske karte kapaciteta do sredine desetljeća.
Energetska slika preslaguje prioritete i tehnologije. Globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara procjenjuje se između 240 i 340 TWh u 2022., a više izvora predviđa udvostručenje do 2030., poglavito zbog AI tereta. Hlađenje danas čini oko trećine potrošnje, dok računalna snaga prelazi dvije petine. Zato liquid cooling iz niše prelazi u mainstream: implementacije direct-to-chip i imerzije ulaze u standarde za radna opterećenja 40–70 kW po racku i više, a vodeći operatori uvode high-density colocation ponude temeljene na tekućinskom hlađenju. Prednosti su jasne: niži PUE (ispod 1,2 u praksi), stabilnije termalne margine i bolja prostorna učinkovitost. U kombinaciji s naprednim upravljanjem zgradama i AI-om u DCIM-u, dobiva se konzistentniji, prediktivan pogon i niža potrošnja po jedinici računa.
Kolokacija ostaje oslonac korporativne transformacije. Tržište kolokacije procjenjuje se na 130,2 mlrd. dolara u 2024. s projekcijom prema 569,6 mlrd. do 2034. Uz rast AI-a i hibridnih cloud modela, kolokacijski kampusi postaju strategijski produžetak hiperskalera: predbilježbe cijelih zgrada, “data-center-u-data-centru” konfiguracije i zajednički ulaganja ubrzavaju time-to-capacity i zadovoljavaju zahtjeve suvereniteta podataka u EU. Edge centri, iako volumenski manji, rastu dvocifreno jer 5G, IoT i real-time analitika traže obradu bliže izvoru.
Regulativa i ESG u Europi sve više oblikuju investicijske odluke. Revidirana Direktiva o energetskoj učinkovitosti uvodi obvezno mjerenje i izvještavanje ključnih metrika za objekte iznad 500 kW, a industrijski paktovi i nacionalne politike guraju prema 100 posto obnovljivoj energiji do 2030. PPA ugovori i lokalne elektrane iz OIE postaju standard, raste interes za integraciju baterijskih sustava i upravljanje potražnjom, a u pojedinim državama razmatraju se i pilot-projekti SMR-ova za stabilnu baznu energiju velikih kampusa. Paralelno, EU inicijative usmjerene na AI i digitalnu suverenost – od InvestAI do planova za višestruko povećanje kapaciteta – stvaraju okvir u kojem je podatkovni centar kritična infrastruktura, a ne samo troškovni centar IT-a.
Perspektiva je jasna. Tržište ulazi u razdoblje trajno povišene potražnje, ali s novom jednadžbom uspjeha: brzina isporuke kapaciteta mora ići ruku pod ruku s energetskom dostupnošću, učinkovitosti hlađenja i usklađenošću s ESG-om. Pobjednici će biti oni koji standardiziraju i prefabriciraju module, osiguraju zelenu energiju dugoročnim ugovorima, optimiziraju gustoću kroz liquid cooling i automatizaciju, te geografski diverzificiraju portfelj izvan tradicionalnih hubova. Za Europu to znači dvostruko: adresirati uska grla na mreži i dozvolama, a istovremeno kapitalizirati na prednosti obnovljivih izvora i pravne sigurnosti. U tom okviru, podatkovni centri postaju temelj industrijske politike digitalnog desetljeća – mjesto gdje se prelamaju AI ambicije, energetska tranzicija i ekonomska konkurentnost.
