Hrvatskom zdravstvu nedostaje informatičara

U vrijeme kada kreće štrajk liječnika i medicinskih sestara opet se u zapećak stavlja jedan od ključnih problema hrvatskog zdravstvenog sustava - manjak modernizacije prije svega informatizacije, o čemu smo porazgovarali s direktorom IN2 konferencije „Hospital Days“ Danijelom Budakovićem koji ističe kako je broj IT stručnjaka u bolnicama daleko ispod svjetskog prosjeka.

Kao jedan od problema takvih sustava Budaković ističe kako poslovni dio bolničkog sustava i onog namijenjen medicinskom dijelu međusobno ne komuniciraju kako u IT svijetu, tako ponekad niti u stvarnom realnom svijetu.

Hrvatski zdravstveni sustav kreće u reforme. IT bi trebao biti vrlo važna komponenta, pa nam recite kakvim ju vi danas vidite?

U svim fazama reforme IT predstavlja vrlo važnu komponentu. Od analize, planiranja do praćenja rezultata, IT je tu neizbježan.

Na prošlogodišnjoj Hospital Days konferenciji čuli smo poražavajući podatak da Hrvatska trenutačno u bolnicama zapošljava samo 180 informatičara, što je znatno manji postotak od 2,9 posto zaposlenih u bolnicama koliki je svjetski prosjek. Tada je rečeno, da je u KBC-u Zagreb koji predstavlja pozitivan primjer, od 5.500 ukupno zaposlenih samo 24 informatičara što je 0,44 posto. Nažalost, situacija se nije puno promijenila, jer uz pomanjkanje resursa i dalje imamo tri KBC-a koja nemaju bolnički informacijski sustav i kojima je teško zadovoljiti potrebu za brzim analizama i izvještavanjima što je preduvjet za donošenje odluka, a i neophodno u vrijeme sanacije bolnica.

Sve se na kraju svodi na financije. Iako ne očekujemo da ćemo dostići svjetski prosjek od 3,2 posto  izdvajanja za informatiku u zdravstvu, važno je prepoznati ključne probleme i da bi politika i struka trebali o njima razgovarati zajedno te planski krenuti u izdvajanje sredstava koja su IT industriji neophodna da bi rezultat, odnosno reforma u konačnici bila uspješna.

U zdravstvu sam preko 10 godina i naučili smo živjeti i raditi u teškim uvjetima, što je kolegama iz gospodarstva često neshvatljivo. Osobno, vjerujem da će se to usprkos krizi promijeniti jer imamo puno mjesta za napredak  što i želimo naglasiti i pokazati na ovogodišnjoj konferenciji.

Što se može poboljšati u primjeni IT-a u zdravstvu gledajući dva odvojena segmenta - poslovni i zdravstveni  jer sustavi rijetko komuniciraju?

Nažalost, ima puno primjera u kojima poslovni i zdravstveni sustavi ne komuniciraju. Ne vidimo samo ta dva otoka neko čitav niz "otočića" koji ne komuniciraju ni unutar pojedinih  sustava. Fokus mora biti na integraciji. Naš  IBIS sustav je lokalno u bolnici integriran s devet različitih sustava kako bi se ubrzao rad, smanjila mogućnost pogreške i onemogućio višestruki unos podataka. Daleko bitnija priča je tu na nacionalnoj razini. Mišljenja sam da je taj problem prepoznat te da će se sve više ulagati u povezanost postojećih sustava koji zadovoljavaju kvalitetom i troškovima održavanja.

Naime jedna od ključnih prepreka za informatizaciju zdravstva su otpori i neusklađenost zahtjeva na razini zdravstvenog sustav. Koja su to rješenja koja In2 može ponuditi na tržištu, te koliko je moguće uskladiti s već postojećim rješenjima koja dolaze od proizvođača medicinske opreme?

IN2 isporučuje softverska rješenja za podršku rada zdravstvenih ustanova (primarno su to bolnice), ali i niz usluga potrebnih za uvođenje informacijskog sustava u zdravstvene ustanove. Otpor od novih stvari nije nam stran, ali rekao bih  da je to normalna ljudska osobina koja je kvalitetnom snimkom stanja prije implementacije i našim iskustvom u implementaciji u 34 bolnice smanjena na minimum.

IBIS je cjelovito rješenje za informatizaciju rada bolnice koje pruža podršku u svim aspektima bolničkog poslovanja:  medicinskim (upravljanje medicinskom dokumentacijom), ekonomskim (fakturiranje medicinskog rada) i poslovnim (vođenje poslovnih evidencija).  Ukratko pokrivamo kompletno poslovanje bolnica, a ukoliko postoji neki sustav koji je bolnica već implementirala od  strane proizvođača medicinske opreme ili nekog drugog proizvođača specijaliziranih modula, integriramo se i "razgovaramo" sukladno HL7 standardu. U toj suradnji s proizvođačima medicinske opreme ne nailazimo na otpore jer dolazimo iz iste branše i iza nas je već veliki broj takvih integracija.

Postoje li planovi za izradu sustava za objedinjenu javnu nabavu u zdravstvu i da li to smatrate jednim od rješenja u sustavu koji bi pomogao kvalitetnijoj potrošnji sredstava, naravno s mogućnošću repo aukcija kod kupovine robe?

Mišljenja sam da je objedinjena nabava jedno od rješenja koje bi definitivno pomoglo kvalitetnijoj potrošnji sredstava i smatram da je ideja za objedinjenu nabavu trebala polučiti izvrsne rezultate, što je u nekim predmetima nabave i uspješno dokazano.

Nisam osobno sudjelovao u postupcima objedinjene nabave, pa je nezahvalno komentirati samu provedbu. Rekao bih da je prvi krug prošao, treba saslušati sudionike, ponuđače i naručitelje, prepoznati dobre i konstruktivne primjedbe te krenuti u drugi krug.

Iz informacija kojima raspolažem rekao bih da postoji problem neusklađenosti, odnosno nepostojanja standarda, što je vjerojatno rezultat otpora i zbog čeka neki predmeti nabave nisu polučili željene rezultate.

Uvjeren sam da će s vremenom ovaj projekt rezultirati uštedama, a i IN2 sa svojim iskustvom i rješenjima tu može pomoći. INabava2 je aplikacija za javnu nabavu i implementirana je u Zagrebačkom holdingu od 2007. godine, a u Gradu Zagrebu od 2010. godine. Pokriveni su procesi od plana nabave, izrade predmeta nabave, izrada nadmetanja, zaprimanje ponuda, odabir ponuda, sklapanje ugovora, praćenja potrošnje ugovora preko narudžbenica i faktura. Upravo ono što treba objedinjenoj nabavi u zdravstvu. Navedene implementacije mogu predstavljati vrlo dobar primjer kako se to može odraditi, jer u Holdingu imamo istovremeni rad 150 korisnika u 22 podružnice, s osam trgovačkih društava koje rade javnu nabavu te obrađuju preko 6000 ponuditelja/dobavljača u javnim nabavama.

Na konferenciji ćemo se dotaknuti navedene teme i pokazati kako IT može pomoći u konkretnom projektu.

IN2 je dobio nagradu za svoje e-zdravstvena rješenja. Možete li objasniti čime se ta rješenja izdvajaju od sličnih na tržištu?

IN2 je s rješenjima eListe i eNaručivanje napravio odličan posao i tu pohvale idu na račun kompletnog tima Ministarstva zdravlja, HZZO-a, nas kao proizvođača nacionalnog sustava te kolega iz G2 i G100 proizvođača programskih paketa. Ovo rješenje IN2 izdvaja od sličnih na tržištu jer je sve kao projekt odrađeno u iznimno kratkom roku i na nacionalnoj razini uz vrlo visok postotak prihvaćanja od strane krajnjih korisnika. U šest mjeseci povezali smo 5500 liječnika primarne zdravstvene zaštite s 64 bolnice i skratili liste čekanja za 30 posto - naravno, samo uređivanjem sustava i čineći informacije transparentnima.  Gledajući kompleksnost rješenja, ono je daleko jednostavnije od našeg bolničkog sustava, ali upravo je to i bio cilj. Napraviti rješenje koje jednostavnošću korištenja i jasnim koristima za sve uključene strane vrlo brzo ulazi u rutinu svakog liječnika i donosi mjerljivu dobit na nacionalnoj razini. Upravo je to ono što je Microsoft prepoznao i zbog čega smo dobili  njihovu nagradu za najbolje rješenje na svijetu u kategoriji Javni sektor - Zdravstvo za 2012. godinu. Nagrada se dijelila u 44 kategorije, između 3000 kandidiranih rješenja. Naše rješenje je jedino rješenje iz CEE regije, u kojoj su 32. države, koje je dobilo globalnu nagradu.  Osobno sam bio prisutan na dodjeli nagrade u Houstonu i žalosno je da smo veći publicitet dobili u SAD-u nego u Hrvatskoj, jer je to projekt i rješenje s kojim bi se svi trebali ponositi, a ne samo mi kao proizvođači.

Koje su ključne tehnologije i rješenja o kojima ce se govoriti na konferenciji i što očekujete da će se događati u naredne dvije tri godine?

Radeći u zdravstvu već dugi niz godina, prepoznali smo potrebu organiziranja konferencije koja će svojim temama zainteresirati i okupiti predstavnike državnih institucija, ministarstava, vodećih ljudi bolničkih ustanova, informatičke i medicinske stručnjake. Iz tog razloga Hospital Daysi nisu samo tehnološka konferencija. Na njima ćemo raspravljati i o izazovima vezanima uz poslovanje bolnica, strategiji zdravstva i poslovanju u EU. Od ovogodišnje konferencije očekujemo odgovore na pitanja mogu li se i kako smanjiti troškovi zdravstvenog sustava, imamo li kvalitetno zdravstvo, ima li zdravstvo tržišni potencijal, troše li bolnice previše na lijekove, koji su izazovi u upravljanju bolnica, jesu li nam pacijenti zadovoljni i mnoga druga.  Pored toga, vidjet ćemo kako informatika može pomoći i koji su najnoviji trendovi i iskustva u području IT rješenja za bolnice i eZdravlje.

Ukoliko bih prognozirao što će se događati u sljedeće dvije godine rekao bih da će u svijetu to biti touch i mobile, a da ćemo se u hrvatskom zdravstvu baviti integracijskim komponentama, nacionalnim projektima eZdravlja i rješenjima za bolnice koja će najbrže polučiti mjerljive uštede.