U prošloj poslovnoj godini najveći domaći ICT izvoznik uvjerljivo je bio Ericsson Nikola Tesla koji je uz rast od 5,88 posto na godišnjoj razini u posljednjih pet godina prosječno rastao 4,36 posto, pokazuju podaci tvrtke Bisnode i portal Poslovna.hr koje je analizirao ICTbusiness.info. ENT je tako u 2019. godini dosegao 1,06 milijardi kuna izvoza.
Na drugom mjestu je M SAN Grupa koja je imala gotovo isti izvor kao i godinu dana ranije, a na trećem mjestu je najjači domaći telekom Hrvatski Telekom. Na četvrtom mjestu je Infobip koji bilježi snažan godišnji rast izvoza od čak 54,6 posto i u posljednjih pet godina prosječno 23,22 posto. Oni su u prošloj 2019. godini dosegli čak 257,82 milijuna kuna izvoza.
Na petom mjestu je Span koji bilježi rast izvoza 19,26 posto i dosegao je na kraju 2019. godine 205,38 milijuna kuna. Odmah iza njih je Nanobit koji je nedavno prodan i oni su ostvarili 43,04 posto rasta izvoza na 193,6 milijuna kuna uz prosječni petogodišnji rast od čak 32,37 posto.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno ušlo više od 13 tisuća tvrtki.
TOP 100 najvećih domaćih ICT kompanija prema izvozu
Microsoft je samo u drugom kvartalu fiskalne 2026. godine uključio 1 GW novih kapaciteta podatkovnih centara. Riječ je o iznimno brzom tempu širenja, osobito ako se usporedi s podatkom da je tijekom cijele fiskalne 2025. godine kompanija pustila u rad ukupno 2 GW kapaciteta.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za prva polovica 2026. godine dosegla je 890.18 milijuna eura uz rast od 17,73 posto i to zbog rasta broja tendera i nabava, ali i nekoliko velikih višegodišnjih državnih tendera za nabavu hardvera, softvera i usluga.
Utrka za umjetnu inteligenciju sve se manje vodi samo kroz modele i aplikacije, a sve više kroz pristup električnoj energiji, zemljištu, mrežnim priključcima, čipovima i dugoročnim ugovorima za podatkovne centre. Najveće tehnološke kompanije ulaze u razdoblje u kojem se konkurentska prednost ne mjeri samo kvalitetom algoritama, nego i time tko može osigurati dovoljno računalnog kapaciteta za treniranje i izvođenje modela. Procjene za 2026. pokazuju da će pet najvećih američkih hiperskalera zajedno premašiti prag od 600 milijardi dolara kapitalnih izdataka, pri čemu se oko tri četvrtine tog iznosa povezuje s AI infrastrukturom. To umjetnu inteligenciju pretvara u jedan od najvećih investicijskih ciklusa u digitalnoj industriji.