Fil Rouge Capital je investicijski fond rizičnog kapitala čiji je primarni cilj investirati u mlade poduzetnike, startup i scaleup tvrtke kao i daljnje afirmiranje poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj. Fond je službeno započeo s radom 9. srpnja nakon što mu je u rekordnom roku potvrđena obveza financiranja.
Taj će fond investirati u najbolje i najinovativnije startup tvrtke iz Hrvatske čije polje djelovanja uključuje software, fintech, marketplace, proizvodnju, hardware, IoT i logistiku. Tijekom sljedeće četiri i pol godine cilj je investirati u 250 tvrtki sa sjedištem u Hrvatskoj.
Investicije u startupe radit će se kroz tri modela. Startup School bit će namijenjen tvrtkama u najranijoj fazi razvoja koje će moći dobiti do deset tisuća eura investicije te podršku i mentoriranje. Akceleratorski program namijenjen je startupima koji već imaju minimalni održivi proizvod i žele ubrzati razvoj. Oni će moći ostvariti investicije do pedeset tisuća eura.
Najveće svote investirat će se kroz venture capital model. On je namijenjen startupima u zrelijoj fazi razvoja koji su spremni za širenje i rast poslovanja. Za njih će Fil Rouge Capital omogućiti podršku, investiciju do milijun i pol eura te, ako je potrebno, i dodatne investicijske runde.
"Startupi trebaju priliku, a upravo je prilika ono što Fil Rouge Capital donosi u Hrvatsku. Osnivači startupa čiji se projekti nalaze u vrlo ranoj i ranoj fazi razvoja te fazi širenja sada se imaju komu obratiti za mentoriranje i financijsku podršku. Započeli smo s radom i sve što trebate učiniti je ispuniti prijavu na našoj web stranici“, izjavio je predstavnik fonda i voditelj scouting tima Stevica Kuharski.
Podatkovni centri posljednjih su godina iz specijalizirane IT infrastrukture prerasli u jedno od ključnih pitanja digitalne konkurentnosti, energetske politike i podatkovnog suvereniteta. Rast clouda, umjetne inteligencije, elektroničkog poslovanja i regulatornih zahtjeva promijenio je način na koji kompanije i institucije gledaju na lokaciju svojih sustava, dostupnost povezivosti i sigurnost podataka. U takvom okruženju Hrvatska više nije samo malo rubno tržište, nego prostor koji može imati znatno važniju regionalnu ulogu ako uspije povezati energetsku dostupnost, stabilan regulatorni okvir, optičke pravce i profesionalan ekosustav dobavljača.
Umjetna inteligencija ušla je u poslovanje brže nego što su mnoge kompanije i javne institucije stigle razumjeti njezine stvarne posljedice. Više nije riječ samo o novom tehnološkom alatu, nego o promjeni koja zahvaća način donošenja odluka, organizaciju rada, razvoj softvera, korisničku podršku, upravljanje podacima i samu strukturu poslovnih procesa. U Hrvatskoj se AI sve češće koristi, ali se još uvijek prečesto zadržava na razini pojedinačnih alata, eksperimenata i inicijativa koje ne prerastaju u cjelovitu poslovnu transformaciju. Poseban izazov pritom nije samo tehnološki, nego upravljački i obrazovni: organizacije moraju znati što žele postići, kako će mjeriti učinak i tko preuzima odgovornost za rezultate koje AI sustavi proizvode.
SpaceX-xAI, prema izvještajima, aktivno traži dodatne AI compute korisnike nakon dogovora s Anthropicom. Time se Muskove tvrtke sve jasnije pozicioniraju ne samo kao korisnici, nego i kao dobavljači AI infrastrukture.
