Ekonomija eurozone jedva rasla u rujnu

Ekonomski oporavak u eurozoni usporen je nakon novog porasta broja zaraženih koronavirusom, objavio je IHS Markit te na taj način potvrdio da su pred Europskom unijom podosta teški trenuci.

No, na prvom valu pandemije vjerojatno se podosta naučilo i drugi bi mogao biti blaži, barem kad se radi o organizaciji i samoj pripremi za ono što se može dogoditi. Ali, kratkoročni efekt svakako je zabrinjavajuć jer gospodarski rast se zaustavio, a to nikad nije dobar znak.

Konkretnije, indeks menadžera nabave (PMI) pao je u rujnu za 1,8 bodova u odnosu na prošli mjesec i spustio se na 50,1 bod, pokazuje IHS Markit u izvješću. Treba pritom znati da vrijednost od 50 bodova signalizira stagnaciju aktivnosti, dok one više signaliziraju njihov rast, a niže pad.

Pozitivno je pak da se bilježi potražnja za industrijskim proizvodima. U tom segmentu došlo je do najvećeg rasta od veljače 2018., pa se samim time potaknuo i rast aktivnosti u proizvodnom sektoru. Nažalost, uslužni sektor podosta je pao i ne vide se znakovi oporavka, ne u trenucima kad se ljude ponovno potiče da ne izlaze iz svojih domova, dok vrijede restriktivne mjere za kafiće, klubove i restorane...

Kad se pak gleda od zemlje do zemlje, najsnažniji rast ponovo bilježi Njemačka, dok se aktivnost u Francuskoj pogoršala prvi put u četiri mjeseca, zakočena padom uslužnog sektora. U ostatku eurozone aktivnosti su pale drugi mjesec zaredom, nakon kratkokrajnog oporavka u srpnju.

Naravno, sve to utječe i na rast nezaposlenosti. Najveći se bilježi u uslužnom sektoru, što je logično, dok se manje otpuštanja zbiva u proizvodnom sektoru. Dapače, u njemu dolazi praktički do stagnacije, što se i moglo očekivati s obzirom na činjenicu da potražnja za industrijskim proizvodima raste.

Sreća u nesreći je što su lideri kompanija i organizacija optimistični, što znači da bi ovaj problem mogao biti kratkoročan.