Budućnost poslovanja u globalnoj krizi

Budućnost poslovanja u globalnoj krizi
DepositPhotos

U zadnjih desetak godina nastale su značajne promjene u poslovnim modelima i načinu poslovanja, a slično se predviđa i za naredno razdoblje u kojem će se granice poslovanja na lokalnoj i globalnoj razini dodatno smanjivati ili postajati sve manje jasne. Pandemija je dodatno ubrzala transformacijski proces, skraćivanjem lanaca dobave, a agresijom na Ukrajinu došlo je do dodatnih tektonskih poremećaja u globalnom gospodarstvu. Novi izgled globalnih lanaca vrijednosti i prilike koje se otvaraju hrvatskim tvrtkama središnja su tema konferencije HGK Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti?, koja će biti održana 4. svibnja u zagrebačkoj Laubi s početkom u 11 sati, uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

U novu budućnost ući ćemo s predavanjem znamenitog svjetskog futurologa, Matthewa Griffina. Govorit će o najvažnijim promjenama pred nama, kako pristupiti prilikama i pretvoriti ih u prednost u narednih pet do deset godina. Tvrtke koje žele ostvariti veću dodanu vrijednost na tržištu i povećati svoju produktivnost i konkurentnost moraju se povezivati u klastere i ekosustave. „Ako imate mentalitet silosa, samo čekate disrupciju svoga tržišta,“ smatra Griffin.

Na popisu njegovih klijenata su svjetski čelnici, G7 i G20 vlade te snažne multinacionalne korporacije, poput Microsofta, Lega, Deloittea i Samsunga. Sudionicima konferencije Griffin će prenijeti svoje bogato iskustvo rada s renomiranim kompanijama te ukazati na konkurentne poslovne modele kojima hrvatske tvrtke mogu iskoristiti prilike koje im pruža izvozna orijentiranost.

Na prvom panelu „Kriza je prilika: Budućnost lanaca vrijednosti i dobave“ tema će biti krhkost globalnih lanaca vrijednosti, kao i prilike za malo i otvoreno hrvatsko tržište. U panel će sudionike konferencije uvesti Ulla Englemann iz Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike Europske komisije. Govorit će o tome kako europske mreže i klasteri mogu pomoći adresirati disrupcije lanaca vrijednosti, kao i pomoći kod diversifikacije i tranzicijskih putanja.

Svoj će doprinos diskusiji na panelu dati i futurolog Matthew Griffin, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, kao i predstavnici uspješnih domaćih kompanija, Igor Vrdoljak iz Metalprodukta, Josip Grilec iz Stražaplastike i Mislav Vučić iz tvrtke Jadran galenski laboratorij.

„Često se kaže da je svaka kriza ujedno i prilika. I osobno vjerujem u to jer nas svaka kriza dobro protrese i natjera da u izuzetno kratkom vremenu presložimo neke planove ili prioritete, da se brzo i što bolje prilagodimo. Upravo je kriza, izazvana pandemijom koronavirusa, protresla cjelokupno svjetsko gospodarstvo i preko noći okrenula naglavačke poslovanje kakvo smo znali. Nabavni lanci su se u toj krizi pokazali prilično krhki i kriza nam je pokazala sve gdje smo ranije griješili. Naime, za neke manje uštede su se donosile kratkoročne odluke i selila proizvodnja u daleke i jeftinije zemlje,“ kaže Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a.

Smatra da smo u trenutku zatvaranja granica odmah vidjeli koliko se takve strategije dugoročno ne isplate i kako se ranije uštede pretvaraju u skupu igru na duže staze. „Sada opet svjedočimo nedostacima transporta, velikom rastu troškova svih vrsta... Sve to nas vodi na jedini logičan zaključak - krajnje je vrijeme da politika počne i raditi na tome da se proizvodnja vrati u europske granice te da počne poticati takve kompanije, a ne da se samo priča o tome. Kao što vidimo, vremena za gubljenje više nemamo,“ naglasio je.

Na panelu „Inovativnost i hrabrost: Kako „pametno“ internacionalizirati domaću industriju“ sudjelovat će predstavnici hrvatske start-up zajednice i inovativnih IT kompanija poput Gideona i SofaScorea koji će govoriti o prilikama koje, posebno za tvrtke koje tek ulaze u svijet poduzetništva, pruža povezivanje s međunarodnim lancima dobave i izvoz na strana tržišta. Svoj će doprinos diskusiji dati i predstavnici institucija, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman i Todor Milčevski iz Svjetske banke.

„Kao i svaka tvrtka, SofaScore je prošla kroz težak proces prilagodbe internacionalnim tržištima. S obzirom na to da naš produkt trenutno koristi više od 20 milijuna korisnika iz svih država svijeta, znamo što znači i koliko je teško malim i mladim hrvatskih tvrtkama prilagoditi se svjetskoj raznolikosti. Od primjerice tržišta SAD-a gdje svaka savezna država ima svoje regulative, pa do država konzervativnije kulture gdje je potrebno paziti na svaki piksel kako bi uopće dobili priliku raditi tamo. Jedno je sigurno, za nas je svako tržište bilo jedno novo iskustvo na kojem smo radili dugo vremena i naučili jako puno o pristupu, ali i strpljenju koje je na kraju rezultiralo da danas i imamo navedeni broj korisnika, ali i partnera, u baš svakoj državi svijeta unatoč izazovnoj industriji u kojoj radimo,“ rekao je voditelj strateških partnerstva u tvrtki SofaScore David Mrkonjić.

„Gideonova rješenja usmjerena su na rješavanje globalnih izazova i ranjivosti u lancima opskrbe. No, ovi su izazovi dugoročni, a pandemija - i svi drugi poremećaji kojima svjedočimo u posljednje vrijeme - samo su ih intenzivirali. S druge strane, kriza je uvijek katalizator i prilika za optimizaciju. U slučaju Gideona pandemija je zapravo intenzivirala interes za novim tehnologijama automatizacije. Vjerujem da svaki proizvod koji je usklađen s potrebama tržišta i rješava konkretan problem može naći svoje tržište - bez obzira dolazi li iz Njemačke ili male Hrvatske,“ naglašava glavni direktor za tehnologiju i suosnivač Gideona Josip Ćesić.

Segmenti globalnih lanaca vrijednosti stalno se mijenjaju, od ponude i potražnje i preferencija potrošača do tehnologije i relevantne regulative koja ih prati. U posljednjih nekoliko godina zbog pandemije i ratnih zbivanja svjedočimo još bržim i većim preslagivanjima, a to znači da se i od naših tvrtki očekuju veća fleksibilnost, agilnost i inovativnost u poslovanju. Izazovna vremena zahtijevaju vrhunske tehnologije i inovacije, povezivanje unutar djelatnosti i diverzifikaciju u ponudi te nove poslovne modele. Cilj konferencije je istražiti prilike koje hrvatski izvoz ima i konstruktivnom raspravom doći do rješenja o tome kako ih iskoristiti. Cilj je temu povezati i s inovacijama, pametnim specijalizacijama na nacionalnoj razini i industrijskom tranzicijom planiranoj na regionalnoj razini.