Alphabetov stoljetni dug odnosno kako AI gura Big Tech u rekordnu obvezničku utrku

Alphabetov izlazak na tržište izdanjem rijetke 100-godišnje obveznice u funtama postao je novi simbol „AI dugu pogonjenog infrastrukturom“, ali i podsjetnik koliko se struktura tehnološke industrije promijenila u odnosu na dot‑com eru. Kompanija je u svega nekoliko dana kroz višestruke tranše u dolarima, funtama i švicarskim francima osigurala oko 20 milijardi dolara svježeg duga kako bi financirala goleme planove ulaganja u umjetnu inteligenciju i podatkovne centre.

Alphabet je u Londonu plasirao 100‑godišnju obveznicu u iznosu od 1 milijarde funti kao dio šireg sterling izdanja ukupne vrijednosti 5,5 milijardi funti, podijeljenog u pet ročnosti od nekoliko do sto godina. Potražnja je bila iznimna: investitori su poslali narudžbe od oko 9,5 milijardi funti za tu jednu tranšu, gotovo deset puta više od ponuđenog iznosa, što je najviše interesa među svim funtovskim serijama.

Century bondovi u korporativnom svijetu i dalje su ekstremna rijetkost; u tehnologiji ih nismo vidjeli praktički još od Motoroline 100‑godišnje obveznice iz 1997., što Alphabetovo izdanje čini povijesnim presedanom. Analitičari ističu da takva ročnost bolje odgovara investitorima poput mirovinskih fondova i osiguravatelja, koji traže ultra dugoročne prinose, a Velika Britanija je tradicionalno duboko tržište za takav profil duga.

Prije izlaska u funte Alphabet je plasirao i 20 milijardi dolara u sedam dolarskih tranši, pri čemu je inicijalna meta od 15 milijardi podignuta zbog više od 100 milijardi dolara investitorskih narudžbi. U najdužoj 40‑godišnjoj dolarskoj tranši spread se sa početno oko 120 baznih bodova iznad američkih trezorskih prinosa suzio prema oko 95 baznih bodova, što govori o spremnosti tržišta da prihvati rekordne iznose duga po relativno povoljnim uvjetima.

Ključan razlog leži u AI utrci: Alphabet planira kapitalne izdatke u 2026. godini u rasponu od 175 do 185 milijardi dolara, otprilike dvostruko više u odnosu na oko 91–93 milijarde prethodne godine. Dio analitičara procjenjuje da će zbog tog investicijskog ciklusa slobodni novčani tok tvrtke pasti s više od 70 milijardi dolara na jednocifrene milijarde, što znači da se znatan dio širenja AI infrastrukture oslanja na dug, a ne samo na internu likvidnost.

Skeptici podsjećaju na Motorola century bond iz 1997., kada je kompanija bila u samom vrhu po prihodu i tržišnoj kapitalizaciji, a već u sljedećim godinama izgubila vodeću poziciju u mobitelima i postupno izblijedjela iz potrošačkog segmenta. Upravo ta epizoda pokazuje koliko je teško prognozirati poslovne modele na horizontu od sto godina, osobito u sektorima podložnim tehnološkim skokovima i promjenama platformi.

infrastrukturom poput elektroenergetske ili telekom mreže, ili tek još jednim ciklusom preinvestiranja nakon kojeg slijedi konsolidacija. Činjenica da su obveznice razgrabljene sugerira da tržište zasad Alphabet i druge hiperskalere percipira više kao dugoročnu infrastrukturu nego kao „obične“ tech dionice iz volatilne cikličke industrije.

Alphabet nije usamljen: analize Goldman Sachsa i drugih kuća pokazuju da hiperskaleri danas izdvajaju između 45 i 57 posto svojih prihoda na kapitalne izdatke, ponajviše za AI podatkovne centre, vlastite čipove i mrežnu infrastrukturu. Amazon je, primjerice, za 2026. projicirao CapEx veći od 110 milijardi dolara, Microsoft više od 105 milijardi, dok se Alphabetov AI budžet kreće oko 95 milijardi dolara samo za TPU‑e i Gemini integraciju.

Morgan Stanley procjenjuje da bi hiperskaleri ove godine mogli izdati i do 400 milijardi dolara duga, više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu, čime bi praktički sami „dignuli“ ukupnu emisiju investicijskog korporativnog duga na novu razinu. Nakon Oracleova izdanja od 18–25 milijardi dolara i Metina 30‑milijardnog bond deala u 2025., Alphabetova kombinacija dolarskih, sterling i švicarskih obveznica potvrđuje da se Big Tech više ne oslanja isključivo na gotovinu i dioničke otkupe, nego agresivno koristi i obvezničko tržište za financiranje AI utrke.

Za globalno tržište kapitala, val AI duga znači dulje razdoblje povišene ponude investicijskog duga, širenje kreditnih spreadova i veću ulogu derivata poput CDS‑a u upravljanju rizikom portfelja. Istodobno, za dobavljače čipova, podatkovnih centara i mrežne opreme radi se o višegodišnjem ciklusu rekordne potražnje, s pritiskom na kapacitete i cjenovne razine, osobito u segmentu naprednih GPU‑ova, HBM memorije i energetske infrastrukture.

Za hrvatski i regionalni ICT ekosustav, Alphabetova stoljetna obveznica možda je tek simbol, ali iza nje stoji konkretan val projekata od novih podatkovnih centara i cloud regija do širenja AI usluga u kojima lokalni operatori, integratori i developeri mogu pronaći svoju nišu. Ulog je jasan: tko uspije kapitalizirati taj „dugom financirani“ AI val kroz specijalizirane usluge i infrastrukturu, može na krilima globalnih izdavatelja poput Alphabeta osigurati rast i na tržištima daleko manjeg volumena od Wall Streeta.