U potrazi za … informatičarom u Hrvatskoj ili inozemstvu

U potrazi za … informatičarom u Hrvatskoj ili inozemstvu

Prošli tjedan obilježio je e-skills week, tjedan e-vještina, potrage za pravim modelom informatičkog obrazovanja, pokretanja firme, poslovanja, rasprava postoji li ili ne ICT industrija ili je to informatička industrija u smislu proizvodnje hardvera i softverska industrija kao druga njezina grana.

I krenuo sam tako u potragu, za odgovorima na neka od tih vječnih pitanja i susreo se onom ključnom, trebaju li informatičari odlaziti u inozemstvu. Mišljenja se suprotstavila poput potresa u Fukushimi, snažno razorno, jedni kažu da drugi kažu ne. I bijahu svi na kraju u pravu, na svoj način. Ja neću stati niti na jednu stranu već ću pomalo analizirati što se do nama ovdje realno događa. A to je ono ključno da bi razumjela oba odgovora.

U bespućima povijesne zbiljnosti, nije termin baš odabran nasumično, događa se da imamo zapravo kroničnu potrebu za dobrim informatičarima, ali prije svega dobrim radnicima. Jer danas raditi znači mnogo raditi, nema švercanja, jer švercanje vrlo brzo izađe na vidjelo, osim ako radite u državnoj službi.

I pod time ne mislim na dane provedene na poslu, 10,12 ili 14 sati jer to u konačnici nema smisla, slomiš se kao bambusova grana, neki bi rekli tvrda, ali zamisli da na nju pušu kilometri vjetra svaki dana i polako, malo pomalo ju lome.

Treba sve svesti na razumne granice, dati ljudima priliku da se odmore, sastanu s prijateljima, ali i da imaju obitelj. Treba biti umjeren, neki će reći u poduzetništvu toga nema, a zapravo i nema, ali mora biti. Treba imati granice, jer posao na kraju zaista čine samo ljudi i bez njih posao ne postoji.

Pokazalo se da svi vuku na svoju stranu, ali da ako i informatičari odluče krenuti svaki na svoju stranu trbuhom za krugom da to u konačnici neće riješiti naš problem, ali niti dovući strane kompanije da kod nas otvaraju razvojne centre. Jedina prilika nam je razvoj domaće informatičke scene, koja treba biti dobara i za domaće i strano tržište.

Zapošljavanje treba poticati, poduzetništvo treba poticati, samo je sada pitanje kako i na koji način. Postoje različiti modeli, ali ono što je ključni problem je da se dumperi, poluproizvođači maknu s tržišta. I opet znam da će me mnogi napasti, ali evo vam primjera. Prijatelj koji ima imali obiteljski obrt napokon odluči krenuti u internetsku avanturu, nije to neko spektakularno ulaganje, ali nije niti novac za bacit. Krene on tražit sam i traži, javljaju mu se različiti za izradu njegova web, cijena različite i za nekoliko redova veličine. I odluči se on tako sam za jednu od najjeftinijih varijanti 2500 kuna za njegov obrt.

I dobije on taj svoj web, nije zadovoljan, sve mu je to onako šablonski, sliči na mnoge druge, niti je dizajnerski kako bi on htio, niti se sam web ponaša kako treba. I dođe on drugome prijatelju i ispriča cijelu priču i ovaj kaže što si očekivao, koliko si platio toliko si i dobio, ako si želio više i bolje trebao si platiti 10-30 tisuća kuna i tada bi dobio ono što si htio. Poanta je u tome da su prvi posao odradili dumperi na jeftinim, namjerno neću reći besplatnim platformama, postavili to na loše servere i sve u svemu usluga je na kraju loša.

Problema koliko želite, ako ste spremni platiti vodoinstalateru 350-500 kuna da vam promijeni sifon, bez da pritom zanemarujemo njegovo znanje za taj posao, onda ne možete reći da izrada web stranice za koju treba nekoliko desetaka radnih sati može koštati svega tek nešto više od toga. Sjetite se one stare zidarske, koliko je materijal toliko su i ruke, iako nije primjenjivo baš ovdje ruke koštaju, pa makar to bili i informatički prstići koji kuckaju po tastaturi.

Vratimo se na to trebaju li i mogu li informatičari ići u inozemstvo, odgovor je definitivno da, jer i da im ne dozvolimo oni koji budu željeli otići, naći će načina da to učine. S druge strane tamo će naučiti nešto novo i omogućiti da se to prenese u Hrvatsku, da se dogodi tranzicija u glavama da je ovdje dobro i ok raditi, da se može raditi i za van, pa bit ćemo 1. srpnja dio EU. Evo danas i biramo zastupnike za EU parlament, nadam se da će engleski barem znati kao prosječni informatičar, možda da pošaljemo informatičare tamo bolje bi se proveli umjesto Ingrid Antičević Marinović.

Još iz kategorije

9 stvari koje sigurno niste znali o PlayStation konzoli (a jako su zanimljive!)

9 stvari koje sigurno niste znali o PlayStation konzoli (a jako su zanimljive!)

05.01.2022.

Ako mislite kako znate sve o megapopularnoj PlayStation igraćoj konzoli, vjerojatno se varate. Primjerice, znate li kako je nastala ova igraća konzola ili koja je najpopularnija PlayStation? Znate li kako je PlayStation 3 korišten je u istraživanju crnih rupa?

Ključni elementi izrade product roadmap-a za digitalne produkte

Ključni elementi izrade product roadmap-a za digitalne produkte

31.12.2021.

Kod plasiranja novih digitalnih produkata i usluga, sa željom što brže distribucije na tržište, razvoj se odvija ubrzano - proces razvoja se maksimalno krati, štedi se na vremenu i budžetu, izostavljaju neke aktivnosti.

Gradimo bolju digitalnu budućnost

Gradimo bolju digitalnu budućnost

28.12.2021.

Nakon 2020., pandemija je očekivano obilježila i ovu godinu, ostavljajući neizbrisiv trag na svjetskoj i domaćoj ekonomiji. U A1 Hrvatska, kao i u ostatku telekomunikacijskog sektora, osjećamo utjecaj globalne krize koja je promijenila potrebe korisnika i naš pristup poslovanju.