IT industrija treba dobar okvir za razvoj

Nedostatak odgovarajućih rješenja te informatičkih vještina i kompetencija negativno utječu na rast produktivnosti, konkurentnosti, inovacija i zapošljavanja, kako u javnim tako i mnogim privatnim tvrtkama. Napravljeno je dosta pozitivnih pomaka u zadnjih godinu dana (Impuls i HAMAG jamstva), a uskoro se očekuju i HBOR programi za IT proizvođače - treba pojačano nastaviti aktivnosti tijela javne Uprave u tom i svim ostalim smjerovima razvoja informatičke industrije.

Pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Darko Parić na okruglom stolu „ePoslovanje - prilike za hrvatsko gospodarstvo“ kaže da se ne treba bojati da će ljudi otići u inozemstvo u EU nakon ulaska 1. srpnja, jer se to državi dogodilo bijegom iz javnog u privatni sektor kako zbog uvjeta tako i zbog plaća. Pritom Parić ističe kako je činjenica da danas nedostaje obrazovanih ljudi, te da bi dijelovi države trebali poticati razvoj kadrova.

Prema njegovim riječima radi se na mnogim projektima koje treba poticati, te da država kao kupac bude mnogo svjesnija koje usluge kupuje u IT sektoru. „Zasad ne postoji katalog odnosno popis IT usluga, softvera na nivou državne uprave“, pojašnjava Parić.

Hrvatska uskoro ulazu u Europsku uniju u kojoj će do 2015. godine nedostajati 900.000 informatičara. Ulaskom u EU bi će pojačana i fluktuacija kadra, mnogi će potražiti zaposlenje van granica. Stručnjaci smatraju kako bi domaća ICT industrija mogla ostvariti znatno bolje rezultate te brži rast uz strateško opredjeljenje zemlje da se poduzmu značajniji koraci u njenom razvoju, poveća broj stručnog kadra te primijeni strukturirani pristup i podrška njenom daljnjem plasmanu na izvozna tržišta.

Nužno je potrebno imati provedivu strategiju izvozno orijentiranih  IT industrija, u našem slučaju proizvodnje softvera i isporuke IT usluga, s mjerljivim ciljevima i jasnim odgovornostima, koja uključuje promjene u sustavu obrazovanja, sustavno poticanje i financiranja od strane državnih institucija i kroz hrvatske VC fondove, te gospodarsku diplomaciju i promociju, budući da su benefiti koje ova industrija može ostvariti značajno poboljšanje vanjskotrgovinske platne bilance, moguće velike stope rasta, zapošljavanje VSS stručnjaka i sprečavanje daljeg odljeva mozgova, istaknuo je Dražen Oreščanin direktor i osnivač tvrtke Poslovna inteligencija.

„Potaknuti diskusiju o pojmu „ICT industrija“ koji u svijetu ne postoji - radi se grupi različitih industrija poput proizvodnje računalnih komponenti, komunikacijske opreme, računala, softvera i usluga. Cilj je ne pokušavati stavljati različite industrije u isti koš, nego pojasniti da je ustvari riječ o industrijskom sektoru koji sadrži različite tipove više ili manje vezanih industrija“, objašnjava Oreščanin. On je istaknuo i načine kako Srbija potiče poduzetništvo u ovome sektoru, te je spomenuo udrugu CISEx i njezin rad na promicanju izvoza softverskih rješenja.

U vrijeme recesije, općeg pada BDP-a, rasta nezaposlenosti, vanjskotrgovinskog deficita i ostalih negativnih trendova, nije se lako odlučiti u kojem smjeru investirati, odakle krenuti te kamo usmjeriti poticaje i mjere za oporavak gospodarstva. Neke industrijske grane čine se nedovoljno velikima da bi se na njih obratila pozornost.

Zadnjih se godina sustavno radilo na promociji hrvatskog turizma i pozicioniranju Hrvatske kao zanimljive turističke destinacije,; od financijskih sredstava koje su gospodarstvenici izdvajali za turizam, do podrške gospodarske diplomacije u tim nastojanjima.  Zašto ne pokrenuti dodatan razvoj domaće ICT industrije, pomoći njenom bržem plasmanu te strukturirano raditi na tome da povećamo izvoz domaćeg znanja i pameti, a pritom zadržimo mlade ljude i potencijal koji stasa u našem obrazovnom sustavu.

Predsjednik Uprave IN2 i predsjednik IT udruge u HGK ističe kako treba gledati odvojeno IT i telekom industriju jer se ne mogu uspoređivat kompanije koje djeluju u tim sektorima. On smatra da nije problem što je država najveći kupac, već je problem u tome da treba poticati IT industriju novim institucionalnim okvirima.

„Kada se govori o novim kadrovima njih nije mnogo, treba poticati obrazovanje i to je jedna od ključnih tema kojima se moramo pozabaviti“, ističe član Uprave Vipneta i predsjednik HUP-ove IT udruge.

Prema njegovim riječima država treba dati podršku, nedostaje nam jedno mjesto gdje će se objedinjavati svi zahtjevi na koji će se poduzetnici iz ovog sektora obraćati. Ježina napominje da država mora gurati stvari od zajedničkog interesa, država se informatizira ali pritom treba pojačati načine kako se tu radi.

Kao primjer navodi digitalizaciju udžbenika koja bi pokrenula industriju i pritom omogućila i uštede, pritom treba imati prijelazno razdoblje ali svakako treba ići u tome smjeru.

Cijelo IT tržište palo je prema posljednjim podacima IDC-a kazao je direktor hrvatske podružnice ove analitičke kompanije Boris Žitnik i dodao kako su usluge pale 4,9 posto s time da je izvoz IT usluga porastao 22 usluga i dosegao 440 milijuna kuna.

U Ministarstvu gospodarstva upravo je u tijeku analiza koju radimo u svrhu selekcije i odabira strateških industrija na koje ćemo se kao zemlja gospodarski orijentirati, odlučili smo među njih uvrstiti i ICT industriju, zbog potencijala i rasta kojeg ona ima, i kojeg daljnjim razvojem može donijeti, Vedran Kružić, pomoćnik Ministra gospodarstva i dodao da o tome može li se nadležnost i odgovornost ICT industrije podvesti pod jednu kapu, jedne ustanove koja će moći sustavno pratiti i poticati rast i razvoj ove industrije te pomoći strukturiranim plasmanom na inozemna tržišta.

Diskutiralo se i o mogućnosti izrade jedinstvenog kataloga ICT rješenja koji bi objedinio ponudu Hrvatske ICT industrije te olakšao njeno predstavljanje i o promociju u inozemstvu. U sklopu diskusije Denis Hrestak, član Uprave APIS IT-a je istaknuo kako je Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama kroz realizaciju projekta OIB-a ali i drugih ključnih projekata u kojima su implementirana najnovija ICT rješenja i arhitekture, zainteresirana za suradnju sa svim IT tvrtkama koje smatraju da mogu doprinijeti daljnjem razvoju e-usluga te zajedno nastupiti na inozemnim tržištima.