Ransomware jednostavno cvjeta

Ransomware jednostavno cvjeta

Foto: Shutterstock

Hakeri više nisu skloni napadima koji ruše sustave do te mjere da sve unutar njih mogu vrlo lako pokrasti, već su skloniji zaključavanju i blokiranju sustava u svrhu ucjena. To je mnogo jednostavnije, ali i unosnije, kao što je i bezbolnije žrtvama. Zato ransomware toliko cvjeta.

U pravilu, ransomware se ponaša slično poput računalnih crva ili trojanskih konja, koristeći neku ranjivost kako bi se sami proširili mrežom i instalirali na korisnička računala ili se pretvarajući da su korisni programi, često putem filesharing ili peer-to-peer servisa, kako bi ih korisnici sami instalirali na svoja računala. Nakon infekcije, ovi će maliciozni programi pri prvom pokretanju pokušati kriptirati korisničke podatke, pokušati ograničiti pristup Windowsima, modificirati particijsku tablicu ili MBR (master boot record) diska s operativnim sustavom ili korisnikovim podacima.

Konkretno, u 2017. je ransoware kao vrsta napada načinio štetu od pet milijardi američkih dolara na globalnoj razini i vrijeme je da se ljudi zaštite, a to se u ovom slučaju može ponajprije edukacijom. Ne klikati na e-mail osoba koje ne znate, ne klikati na neprovjerene linkove i oglase. To će već spriječiti u startu veliku većinu ransomware napada. Nažalost, te upute malo tko sluša i sigurno je da će 2018. biti još unosnija za cyber kriminalce.

A situacija u prošloj godini zanimljiva je i kroz još podataka koje iznosi IBM X-Force. Za povrat podataka u 2016. godini plaćalo se 294 američka dolara u prosjeku, a u 2017. se ta svota više no utrostručila i iznosila je prosječnih 1077 dolara. Dakle, i "ransomware tržište" se ponaša kao i svako drugo kad počne rasti i broj "mušterija" postaje veći.

Nažalost, da se problema koje ransoware nosi oslobodite, trebate platiti više nego ikad. Zato, oprez! Treba ponoviti, pazite na što klikate.

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i kako je odbiti

INOVACIJA … i kako je odbiti

13.07.2018. komentiraj

Ne, ovo nije pogreška u naslovu! Stvarno se mislilo „odbiti“, a ne a „dobiti“! To je tema koju smo u raznim instancama vidjeli u više članaka u ovoj kolumni. Od recentnih katastrofalnih promašaja tipa Kodak („digitalna kamera bi nam uništila postojeći posao!“), do prastarih izjava kojima se odbijala inovacija (''Lord Kelvin, Predsjednik The Royal Society, 1895: ''Nemogući su strojevi za letenje teži od zraka.).

INOVACIJA …  i individualni „case study“

INOVACIJA … i individualni „case study“

03.07.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da se alternativne izvore financijske i druge potpore inovatorima mora smatrati „nužnim zlom“ jednostavno zato, jer inovaciji nedostaje institucionalna potpora. Tako imamo start-up-ove zato, jer je „golu“ ideju nemoguće prodati. Štoviše, ne može je se niti provesti na način da bi je netko čak i BESPLATNO prihvatio za realizaciju. Svatko tko nešto izmisli, „osuđen“ je i na „egzekuciju“: osnivanje tvrtke, papirologiju zaštite intelektualnog vlasništva, pribavljanje resursa, uspostavu proizvodnje, marketing, te konačno osiguranje tržišnog uspjeha proizvoda nastalog na osnovi inovativne ideje.

INOVACIJA …  i potpora razvoju

INOVACIJA … i potpora razvoju

27.06.2018. komentiraj

Prije prikaza konkretnog slučaja razvoja inovativne ideje potrebno je malo pojasniti kakav je eko-sustav potpora istraživanju i razvoju. Za potrebe financiranja razvoja imamo čak i specijaliziranu banku – EBRD. U ranijoj kolumni INOVACIJA … i poslovni anđeli je prikazano kako je poslovna politika te banke financiranje „samo“ poslovnih poduhvata u visokom stadiju implementacije Na postavljeno pitanje potpore jednoj inovativnoj ideji, za koju je načinjeno istraživanje, prijavljen patent, objavljen preliminarni znanstveni rad i načinjen funkcionirajući prototip, off-record odgovor je bio negativan („To nije područje investiranja za EBRD – daleko prerani stadij razvoja proizvoda. Srdačan pozdrav,...“).