Prijenosna računala s većim zaslonima dosad su bili namijenjeni prvenstveno gamerima i kreativnim profesionalcima, ali vremena se mijenjaju i vidimo situaciju u kojoj sve više proizvođača na tržište odlučuje plasirati uređaje sa 16 inča.
Dakle, to bi trebala biti nova stvarnost i sljedeći luksuzniji laptop koji netko kupi od iduće ili za dvije godine, vrlo vjerojatno će biti 16 inča. Jer, oni od 15 inča polako odlaze u prošlost. Tako nešto zbiva se jer korisnici to i žele, pokazala su istraživanja. Valjda je razlog u tome što su pametni telefoni sve veći, kao i monitori osobnih računala na kojima se radi privatno ili poslovno.
U ovom trenutku već postoje zanimljivi modeli od 16 inča. Kao Appleov M1 MacBook Pro s 32GB RAM i 1TB SSD. Ali, početna cijena mu je 3499 američkih dolara, što znači da je još uvijek ipak u sferi luksuza. No, treba gledati na način da mijenja desktop.
Ima i HP "konja za utrku" u svom Spectre x360 "2u1" s 11 generacijom Intel Core i7 procesora. Košta osjetno manje nego Appleov - 1630 dolara. U prošlosti je HP takva računala proizvodio isključivo za gaming.
Dell ima osam modela s ekranima od 16 inča za generalnu uporabu i riječ je o Inspiron Plus 16 "postavi". Uz to, ima i šest dizajniranih za poslovne svrhe.
Ne zaostaje ni Lenovo s Legion modelima i novim ThinBooks, a u planu ih je još jer su u kompaniji prepoznali trend. Samim time, za očekivati je da će kineski proizvođači tržištu ponuditi jeftiniji izbor u ovom segmentu.
Acer se također priprema na iskorak, a tu je i Asus. Dakle, potrošači će imati poveći izbor na raspolaganju, iako ni ovaj trenutni nije za odbaciti. Bit će interesantno vidjeti hoće li gaming i poslovni segment sad početi odskakati od ovog koji postaje, ili je postao, trened i približavati se 18 inča... Sve je moguće, u svakom slučaju!
Iako je do formalne primjene PSD3 i PSR regulative realno još godinu do godinu i pol dana, banke i pružatelji platnih usluga koji čekaju da propis stupi na snagu prije nego počnu s pripremama, ulaze u utrku s vremenom koju je vrlo teško dobiti.
Većina zemalja ima regulativu za tzv. lawful interception. Telekom operatori moraju imati tehničku mogućnost da, uz odgovarajući nalog, nadležnim službama omoguće prisluškivanje određenog korisnika. U Hrvatskoj 12 mjeseci čuvaju podatke o ostvarenim komunikacijama – tko je s kim komunicirao, kada, koliko dugo i druge propisane metapodatke. Ne i sadržaj komunikacije – za to treba nalog.
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
