INOVACIJA … i zainteresirana javnost

INOVACIJA … i zainteresirana javnost

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Ne mogu započeti ovaj članak drugačije nego podsjećajući na poziciju Hrvatske u Gallup istraživanju iz 2014. o angažiranosti zaposlenika. Teško je naći porazniji rezultat: između 140 anketiranih zemalja je Hrvatska zauzela neslavno drugo najgore mjesto na svijetu. Brojčano je utvrđeno da je u Hrvatskoj samo 3% zaposlenika „aktivno angažirano“ za razliku od npr. SAD, gdje je to 30%, dok je svjetski prosjek oko 15%.

Ovakav podatak se naravno može  sa zaposlenika ekstrapolirati na opću javnost koja bi trebala biti slično ne/angažirana sudjelovanjem u društvenim procesima. Nekih službenih rangiranja o tome baš i nema no ima pojedinačnih istraživanja kao na primjer OVDJE. Radi se o članku: „Active Citizen Participation in E-Government: A Global Perspective“. Istraživači su promatrali sudjelovanje građana putem lokalnih web-stranica i ovo je njihovo rangiranje:

Hrvatska je ovdje na 26. mjestu i prikupila je 14 od 55 mogućih bodova. Nije nikakva utjeha da se nalazi „blizu“ Francuske i Njemačke. Naime, njima je sudjelovanje građana u društvenim procesima  mnogo manja potreba nego nama. Problemi koje mi imamo se mogu riješiti samo i jedino većom korektivnim djelovanjem građana prema politici.

Kako su analizirali Gallup 2014. te ovdje spomenuto istraživanje o sudjelovanju građana u lokalnim aktivnostima, isto tako funkcionira i sudjelovanje u tzv. „savjetovanju sa zainteresiranom javnosti“ pomoću alata „e-savjetovanje“ kojim je građanima omogućeno davati prijedloge na prijedloge zakona i drugih propisa na državnoj razini. Za to je mjerodavan Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske koji je u travnju 2015. uspostavio jedinstveni internetski sustav za provedbu savjetovanja – „e-Savjetovanja“. Pohvalno je da je to na vrijeme realizirano u okviru Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2016.

O tome sam pisao u svibnju 2018: https://www.ictbusiness.info/kolumne/inovacija-angazman-i-participacija-gradana . Tada je e-savjetovanje načelno spomenuto u pozitivnom kontekstu participacije građana, sada možemo vidjeti kakve ono daje učinke u praksi.

U prethodnoj smo kolumni na primjeru e-savjetovanja oko obrazovnih kurikula vidjeli da je odziv ne većinu  njih nikakav. To je žalosno zbog činjenice da imamo više od 60.000 nastavnika u osnovnim i srednjim školama a da je jedan od najvažnijih kurikula („Učiti kako učiti“) u javnoj raspravi preko e-savjetovanja, komentiralo slovima i brojem dvoje (2) ljudi! Svakako je jedan od uzroka tome izrazito restriktivan odnos „vlasti“ prema komentarima i prijedlozima dobivenim kroz e-savjetovanje.

U izvješću Ureda za udruge o provedenim savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću smo vidjeli u prethodnoj kolumni da je prihvaćeno u cijelosti svega 20% komentara građana u 2017, a tek 11% u 2016. Žalosno je da je gotovo 30% komentara građana ostalo posve neodgovoreno. Netko bi mogao zaključiti kako je to rezultat velikog broja pristiglih komentara., Ukupno ih je bilo gotovo 20.000 u 2017. godini. Međutim ako to podijelimo po tijelima koja su provodila savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (40) i broju radnih dana u godini (250), onda se vidi da je u prosjeku svako tijelo trebalo tijekom radnog dana odgovoriti na dva (2) komentara pristigla iz e-savjetovanja ?!.

Nažalost nije objavljena statistika koja pokazuje koja tijela su nedovoljno posvećena obradi komentara u e-savjetovanju. Statistika o broju sudionika (građana i organizacija koje podnose komentare) je indikativna:

Vidimo da se ovdje radi o nekih 2% odraslih građana Republike Hrvatske što je vrlo slično jako niskom postotku od 3% koji je Gallup 2014. izračunao kao „aktivno angažirane zaposlenike“ u RH!

­JESTE LI ZNALI kako funkcionira e-savjetovanje? To je internetska platforma https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard s logom:

Svaki korisnik interneta bez prijave može vidjeti sva savjetovanja (aktivna i protekla) kao i u svakom savjetovanju sve komentare. Moguće je filtriranje po ključnim riječima, na primjer:

Stanja pojedinih e-savjetovanja su: otvoreno / zatvoreno /objavljeno izvješće. Svaki „komentator“ po objavljivanju izvješća dobiva obavijest za e-savjetovanje u kojem je sudjelovao. To je, vrlo pohvalan feedback! U kolumni naredni ponedjeljak ćemo na primjerima opisati kako izgleda proces komentiranja i kakvi se odgovori dobivaju od mjerodavnih tijela.

Unatoč ovakvom korektnom funkcioniranju, ima nekoliko tehničkih prigovora zbog manjkavosti funkcionalnosti:

  • Nema filtriranja po tijelima koja su lansirala određeno savjetovanje (to bi bila neka tematska područja); ovo postoji u „istraživanjima“, ali ne radi!
  • Nema mogućnosti odabira dobivanja obavijesti o novim savjetovanjima po tematskim područjima, ključnim riječima ili drugome, tako da se dobiva ništa ili sve, što bespotrebno opterećuje primatelja
  • Unutar komentiranja nema „inline“ komentara, nego se komentari odnose na cijelo poglavlje dokumenta, što smanjuje preglednost komentiranja i otežava posao mjerodavnima koji odgovaraju na komentare.

Razgovarajući s vrlo angažiranim i „umnim“ ljudima o fenomenu angažiranosti upravo na primjeru e-savjetovanja o kurikulu „Učiti kako učiti“ dobio sam zanimljiv komentar: „Ljudi se ne osjećaju kvalificirani to komentirat!“. Iako je ta opaska možda točna, želio bih je drastično osporiti:

  1. Nemoguće je da od 60.000 učitelja i profesora u javnim školama u RH nema više od dvije (2) osobe kompetentne za kurikul „Učiti kako učiti“!
  2. Ipak se vjerojatno ne radi o osjećaju manjka kompetencije nego o drugim fenomenima:
  • O već spomenutoj neangažiranosti, dakle odmah možemo od spomenutog broja maknuti 97% (!) koji nisu aktivno angažirani, dakle izvorni „bazen“ potencijalnih „komentatora se smanjuje na <2.000 ljudi
  • Dodatno imamo mentalitet „nezamjeranja“: komentar mogu dati samo neanonimno, odnosno prijavom kroz sustav e-građani a svaka kritika mi ne može donijeti ništa korisno!
  • Pitanje je koliko je ljudi iz obrazovanja uopće informirano o sustavu e-savjetovanja, a pogotovo o objavi kurikula „Učiti kako učiti“. U načelu obavijest o tome mogu aktivno od sustava (na e-mail) dobiti samo oni koji se izričito prijave; u cijelom sustavu e-građani je registrirano oko 350.000 građana, dakle niti 10% građana RH.
  • Konačno, u Hrvatskoj je silno prisutan „strah od pogreške“, dakle netko tko nije uistinu 100% siguran u svoj stav se neće službeno javno eksponirati u uvjetima gdje 75% komentara bude proglašeno neprimjerenima ili nema nikakva odjeka.

Vidimo da nisu stvoreni povoljni „socijalni“ uvjeti za komentiranje u sustavu e-savjetovanja koji bi polučili rezultat bolji od 2-3 sudionika u savjetovanju. Iako je odlična vijest da je napravljen kurikul „Učiti kako učiti“, nikako ne stoji možebitni argument da je on „vitez bez straha i mane“. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Vjeruju li korisnici u SaaS?

Vjeruju li korisnici u SaaS?

20.03.2019. komentiraj

Softver kao usluga (software-as-a-service – SaaS) model je kojim je softver u potpunosti dostupan za primjenu, ne nalazi se na lokaciji korisnika i ne kupuje se nego se iznajmljuje. Na svjetskoj razini postao je sve učestaliji od 2012. godine kada su vodeće svjetske tvrtke poput Microsofta i Amazona uvidjele glavnu prednost ovog modela, a to je planirani ponavljajući prihod (eng. Recurring revenue).

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.