INOVACIJA … feedback na registar Hrvata izvan Hrvatske

INOVACIJA … feedback na registar Hrvata izvan Hrvatske

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U tri mjeseca pilot pogona navedenog registra bio je plan dostići 1.000 zapisa fizičkih osoba. Odgovor Hrvata izvan RH je bio u skladu s planom i do kraja prosinca je stvoreno 1.028 zapisa fizičkih osoba. Doduše, to se ne odnosi samo na  predviđene „pilot zemlje“ – Njemačka, SAD i Argentina  nego i na mnoge druge. Prikazano je „top 10“ zemalja s najviše zapisa:

Zemlja

Broj zapisa

Bolivija

210

Argentina

164

Peru

100

Sjedinjene Američke Države

97

Bosna i Hercegovina

68

Kanada

53

Hrvatska

52

Čile

42

Njemačka

29

Kolumbija

26

Jedna od osobitosti rada na ovome Registru je  upravo „feedback“ tj. povratne aktivnosti i informacije korisnika. Mjerodavno državno tijelo je silno zainteresirano za je odaziv naših ljudi izvan RH. Interes se  ne bazira na potrebi samoreklame,  nego u na  odnosu sa svojim krajnjim „korisnicima“ i može se sažeti  kao: ako nema odaziva, cijeli je projekt besmislen! Ako se dogodi takav negativan ishod tada bi se pokazalo da se državni novac potrošio na nešto što korisnike ovakve usluge državne administracije uopće ne zanima.

„Vlasnik“ Registra hrvatskih subjekata izvan RH, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske - je očito svjestan svoje „servisne“ uloge prema iseljenicima i njihovim potomcima, pa je i u dizajnu Registra zahtijevao funkcionalnosti koje osiguravaju željeni „feedback“.

Jedna od tih funkcionalnosti se odnosi i na povratne informacije o problemima na koje  korisnici nailaze u korištenju  Registra. Pitanje o tome je u obrascu zapisa fizičke osobe formulirano ovako:

„Za unapređenje Registra lijepo Vas molimo da ovdje upišete svoje komentare i prijedloge. Hvala unaprijed!“

Feedback je zanimljiv, jer su korisnici ovo pitanje shvatili mnogo šire, kategorije odgovora su ovakve:

 

Kategorija

Broj zapisa

Pohvala

111

Pritužba

8

Prijedlog

34

Ukupno

153

Od tisuću zapisa, njih 153 sadrži neki komentar korisnika . Tek je osam prigovora na funkcioniranje Registra, a još 34 prijedloga kako bi se Registar mogao poboljšati. Prijedlozi su; više podataka o studentima, dodatni podaci o podrijetlu iseljenika, povezivanje zapisa fizičke i pravne osobe, pitanje dobivanja državljanstva RH i slično. Sve prijedloge, a naročito prigovore, administratori Registra razmatraju sami, konzultiraju se s tehnikom ili mjerodavnima u Uredu i potom odgovaraju osobno svakom korisniku.

Zanimljivo je i raduje da su ovo polje u obrascu zapisa korisnici, fizičke osobe  mahom iskoristili za pohvale  (72,5%). Neke od njih izražavaju pravo oduševljenje Registrom. Ovdje navodimo primjere takvih komentara:

  • Excelente iniciativa, felicitaciones!
  • Está bien. Es claro y sencillo!
  • Muy buena iniciativa, el registro será de gran ayuda para fomentar y fortalecer la unión entre Croatas en el mundo…
  • I congratulate you guys for the effort and amazing opportunity to gather as much Croats from all around the world as possible in one digital place…

Prijevod GoogleTranslate:

• Izvrsna inicijativa, čestitke!

• U redu je. To je jasno i jednostavno!

• Vrlo dobra inicijativa, registracija će biti od velike pomoći u poticanju i jačanju unije između Hrvata u svijetu ...

• Čestitam vam na trudu i nevjerojatnoj prilici da na jednom digitalnom mjestu okupite što više Hrvata iz cijelog svijeta ...

JESTE LI ZNALI da je uvažavanje „feedbacka“ u nas vrlo nevoljko i najčešće negativno. Odgovori na upite građana i njihove pritužbe su često zakašnjeli, formalni ili pak rezultiraju „administrativnom šutnjom“. Čak i kad su građani izričito pozvani da daju povratnu informaciju, ta aktivnost više izgleda kao formalni alibi za dalje nečinjenje. Dobar primjer za to su e-savjetovanja o prijedlozima propisa, gdje se komentari zainteresirane (opće, a ponegdje i stručne) javnosti često odbijaju birokratskim odgovorima tipa „O tome se govori negdje drugdje“ ili „Nismo mjerodavni“, a prihvaćaju se uglavnom komentari koji ukazuju na formalne propuste u tekstu. Prihvaćeno je svega 20%, a 5% komentara je ostalo neodgovoreno od strane tijela državne vlasti (izvješće za 2017. godinu vidi OVDJE).

Takvo „korisničko iskustvo“ rezultira slabim „feedbackom“ zainteresirane javnosti pa je broj komentara po jednom e-savjetovanju uglavnom minimalan. Nažalost, to se odnosi i na neke propise koji su uistinu od strateške važnosti kao one vezane na kurikularnu reformu. Konkretno, za tri savjetovanja o  međupredmetnom kurikulu „Učiti kako učiti“:

 

, imamo zabrinjavajuće slab „feedback“. Unatoč činjenici što ova tema obrađuje jedan od tri temeljna stupa obrazovanja (ostala dva stupa su „vrijednosti“ i „kritičko mišljenje“), ti kurikuli su u e-savjetovanju prošli praktički bez ikakva „feedbacka“. Ako izuzmemo autora ove kolumne, u sva tri dokumenta su dana slovima i brojem četiri (4) komentara. Dakle, za ključne dokumente o preoblikovanju obrazovnog sustava od nekoliko desetaka tisuća profesionalaca u obrazovanju komentar su dale samo dvije osobe a oni su dijelom formalne i terminološke prirode. Uz to su još samo dva komentara udruga s dosta međusobno oprečnih svjetonazorskih stajališta.

Ovakav izostanak feedbacka nije nikakav izuzetak nego gotovo pravilo. Najžalosniji „fijasko“ u tom pogledu je doživio predmetni kurikul koji je u političkim deklaracijama predstavljao „krunski dragulj“ obrazovne reforme: INFORMATIKA za strukovne i umjetničke škole. Tko ne vjeruje, neka pogleda OVDJE – NULA komentara za mjesec dana e-savjetovanja. Isti kurikul za ostale škole nije polučio bitno veće zanimanje: ima slovom i brojem dva (2) komentara!

Tijelo koje provodi ova e-savjetovanja bi trebalo dobro razmisliti koji je razlog ovako slabom odzivu na e-savjetovanja svih kurikula osim uglavnom svjetonazorskih (vjeronauk, građanski odgoj). Ne vjerujem da su rečeni prijedlozi dokumenata toliko dobri da na njih nema nikakvog prigovora, dapače! Nepostojanje „feedbacka“ je samo po sebi povratna informacija koja u ovako drastičnom obliku zahtijeva reakciju i unapređenje sadržaja ili procesa.

Minimalni plan od 1.000 zapisa fizičkih osoba u Registru za trajanja pilota je izvršen, on je još uvijek daleko od brojke koja bi jamčila reprezentativnost. Naime, gruba je procjena da izvan Republike Hrvatske živi oko 3,5 milijuna ljudi hrvatskog porijekla kao i članova njihovih užih obitelji. Ako uzmemo vrlo skromnu reprezentativnosti uzorka od samo 1%, to bi značilo da bi u trajnoj funkciji Registra taj broj za 2-3 godine trebao biti preko 30.000 zapisa fizičkih osoba. Za to je potrebno često (ali ne i opterećujuće!) animirati iseljenike na prijavljivanje u Registar. Državni ured to redovito i čini. Takvi pozivi kroz različite „kanale“ onda rezultiraju „peakovima“ u broju posjeta i posjetitelja Registra:

 

„Peakovi“ posjeta i posjetitelja striktno prate broj registriranih korisnika i zapisa u Registru. Prosjek od cca. 150 posjetitelja dnevno rezultira s 5-15 novih zapisa u Registru. U dodatnom mjesecu pilot pogona u siječnju 2019. godine bi bilo dobro obavijestiti korisnike o budućim izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu i time ih pozvati na „viralnost“ – širenje informacija o Registru i pozivanje svojih kontakata na mrežama društvenih medija za uključivanje u Registar. Primarno je pokazati korist za svakog člana Registra koju on može ostvariti osobno ili za svoju tvrtku u pogledu ostvarenja svojih osobnih, kulturnih, sportskih, obrazovnih, poslovnih, turističkih i inih interesa. Na taj način „word of mouth“ („usmena predaja“) o Registru može zainteresirati tisuće naših iseljenika i njihovih najbližih.

U okviru „Jeste li znali“ smo spomenuli savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, koja svakako trebaju biti unaprijeđena. O uočenim problemima i prijedlozima inovativnih rješenja više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

Još iz kategorije

INOVACIJA … i usklađenost kurikularnih dokumenata

INOVACIJA … i usklađenost kurikularnih dokumenata

17.01.2019. komentiraj

Kurikularna reforma treba uspostaviti sustav odgoja i obrazovanja koji bi dugoročno (za 20-ak godina?) trebao osigurati da iz naših osnovnih, srednjih i visokih škola izlaze mladi ljudi koji: Imaju razvijen sustav pozitivnih vrijednosti; Kritički misle; Znaju kako učinkovito i djelotvorno učiti;

ICTbusiness TV: Otišao je Kes

ICTbusiness TV: Otišao je Kes

15.01.2019. komentiraj

Prije pet godina, a godinu nakon pokretanja portala razmišljao sam o pokretanju TV emisije koja će na sasvim drugi način pratiti ICT tržište, domaće i svjetsko, biti dodatak na portalu i tako je nastao ICTbusiness TV. Trebala je ova kolumna izaći početkom veljače kada bude točno pet godina od prve TV emisije, koja je na IPTV platformama, na lokalnim TV postajama u Hrvatskoj i regiji, trebala je to biti prigodničarska i slavljenička kolumna. I 110 emisija s CES-a u Las Vegasu. A bit će zapravo tužna, ali opet slavljenička – jer otišao je Željko Keserović Kes čovjek i prijatelj bez kojeg te emisije kakva je danas sigurno ne bi bilo.

INOVACIJA … i kurikul „Učiti kako učiti“

INOVACIJA … i kurikul „Učiti kako učiti“

08.01.2019. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da je zainteresirana javnost imala i te kako priliku proučiti i komentirati jedan od najvažnijih kurikula: „Učiti kako učiti“. Tako smo došli opet na područje edukacije. Po uistinu mizernom broju komentara na ovaj važni dokument se ponovno istaknula potreba za edukacijom: u ovom slučaju kako bi opća i stručna javnost kroz obrazovni sustav bila osposobljena i motivirana za građansko djelovanje. Očito je da sada to nije tako jer bi inače bilo više komentara i komentatora na „Nacrt Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“