INOVACIJA … „Flipped Classroom“ -Jeti u Hrvatskoj

INOVACIJA …  „Flipped Classroom“ -Jeti u Hrvatskoj

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Neobična je figura usporedbe inovacije i Jetija u Hrvata:

„Svi pričaju o nečemu što/koga nitko nije vidio!“

Nas se može kriviti što nismo dali  neku veliku inovaciju:: izmislili parni stroj, penicilin, Windowse ili Facebook i spasili svijet ili zaradili milijarde. Ali eto paradoksa: svakodnevno smo svjedoci postojanja novosti i  običnih znanja na globalnoj razini nama vrlo dobro poznatih a nikako primijenjenih?!

Ovo je jedan od spomenutih brojnih paradoksa u inovaciji koji vodi do dileme u samoj promociji inovacije:

  1. Fokus nam je otkrivati nešto posve novo ili
  2. kod nas primijeniti postojeće korisne ideje?

Naše stanje svijesti je definitivno ovo prvo. Slavimo naše medalje s inovacijskih natjecanja a te ideje i prototipove jeftino kupuju stranci i nama prodaju iste skupe inovativne proizvode. Uz časne izuzetke točki 2 ne pridajemo odgovarajuću važnost. Prva primjena neke globalno poznate ideje kod nas se ne smatra  inovacijom!

Ovo ću pokušati ilustrirati primjerom kojim sam se bavio u protekla dva mjeseca. On se posve uklapa u rečenu kontroverzu raskoraka između raspoloživog globalnog znanja i njegove konkretne primjene. Radi se o edukativnom konceptu "Flipped Classroom" koji je kod nas mudro preveden s "Obrnuta učionica". U daljem tekstu se na to referenciram jednostavno kraticom „FC“.

Što je FC? Pojednostavljeno je to samostalna priprema učenika prije predavanja uz pomoć ranije dostavljenih obrazovnih materijala. Suvremena komunikacija omogućuje tu pripremu uz interakciju s nastavnikom. Na satu onda nema klasičnog "ex cathedra" predavanja  nego razrada pojedinih tema na primjerima, odnosno studije slučaja  rasprava,  timski rad,  eksperimenti i projekti., Sve to se odvija uz pomoć nastavnika.

FC se često razmatra kroz prastaro pravilo Konfucija o podučavanju:

  • Reci mi – zaboravit ću
  • Pokaži mi – sjetit ću se
  • Uključi me – znat ću!

To je lijepo prikazano sljedećom grafikom iz OVOG izvora:

Na osnovi ove ideje o uključivanju učenika/studenata umjesto pasivnog slušanja FC se počeo razvijati prije gotovo 100 godina. Pod imenom „mastery learning“ se metoda počela primjenjivati 1920. godine s konceptom da student PRIJE predavanja treba ovladati  određenim gradivom. Taj princip gotovo cijelo 20. stoljeće nije bio edukacijski "mainstream" dok 1993. Alison King nije objavila knjigu "From Sage on the Stage to Guide on the Side" (slobodni prijevod: „Od mudraca na pozornici do vodiča u pozadini“). Sam izraz „Flipped Classroom“ se prvi  puta javlja 2000. godine, od kada je postao „terminus technicus“ ovog edukacijskog koncepta.

Izraz „Flipped Classroom“ se na internetu pojavljuje gotovo 6 milijuna puta s nebrojenim primjerima, a  gotovih video uradaka ima više od četvrt milijuna. Oni prikazuju sam koncept ali i gotove lekcije, koje učenici i studenti koriste kao pripremu za FC nastavu.

Video kao sastavni dio FC-a je ponajviše promovirao edukacijski guru Salman Khan, koji preko Khan Academy stavlja na raspolaganje 4.560 video lekcija školskoga gradiva (popis vidi OVDJE). Kako on to zamišlja i ostvaruje može se vidjeti u OVOJ video prezentaciji:

Što je pridonijelo "revival"-u FC-a?  Upravo jedan važan pojam iz područja inovacije: „technology push“! Značajna ograničenja rane, "herojske faze" FC-a  bila su:

  • teška,  skupa i spora distribucija nastavnih materijala
  • nemogućnost interakcije na daljinu
  • težak pristup dodatnim znanjima potrebnim učenicima

Svi ovi problemi su danas prevladani suvremenom komunikacijom putem interneta. Tako je "technolog y push" pogurnuo FC s margine u žižu interesa teoretičara i praktičara edukacijske metodike.

Vratimo se Jetiju

­­­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI da je čak i vrlo ugledni National Geographic potvrdio kako je nakon polustoljetne potrage Jeti ipak pronađen:

Ta je slika početak potrage za Jetijem, snježnim čovjekom s Himalaje, koju je 1951. snimio istraživač Eric Shipton, detalje vidi OVDJE. Ovaj vjerodostojni izvor opsuje napore drugog istraživača, Daniela C. Taylora, koji je o tome objavio knjigu:

Ova nam knjiga kroz priču o čuvenoj fotografiji otiska Jetijevog stopala u snijegu govori da se ona može smatrati „Kamenom iz Rosette“ u predaji o Jetiju.

Da se našalimo usporedbom s Jetijem, niti tako duga potraga za primjenom inovacije kao što je Flipped Classoom u Hrvatskoj ne bi dala nekog naročitog rezultata! :)

Za razliku od masovnog prisustva videa o „Flipped Classroom“ na Internetu uradci označeni našim izrazom „obrnuta učionica“ (u raznim jezičnim varijantama) se nalaze svega stotinjak puta. Uglavnom se odnose na prikaz metode, tek nekoliko na lekcije koje se mogu iskoristiti. To je temelj usporedbe FC u nas s Jetijem: iako stotine profesionalaca u obrazovanju na svojim stručnim skupovima, diplomskim i doktorskim radovima, osobnoj promociji na webu spominju „obrnuta učionica“, nema njezine primjene u svakodnevnoj praksi. Ovdje jedno svjedočenje „FC entuzijasta“ o tome, doslovan citat (iz osobnog e-maila 21.11.2017):

„Naslušao sam se predavanja o toj temi, no ona su se svodila na to kako je neki kolega održao sat ili dva na takav način i odmah držao predavanje o tome.

Koliko je meni poznato, u HR nema učitelja koji sustavno održava redovnu nastavu na takav način.„

Obrazovanje kao ukupna djelatnost, pa tako i ova metoda, svakako zaslužuje više pažnje i angažmana. To bi dovelo do šire primjene u „redovnoj nastavi“ kako je u gornjem komentaru kolega iz prakse lijepo naveo. Kakav je odnos prema tim nastojanjima, te kako je ipak moguće prevladati „chasm“ (provaliju) između ideje i primjene, o tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

14.06.2018. komentiraj

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja na područje Europske unije i u prvim danima izazvala poneke probleme njenim obveznicima. No, to se smirilo i polako postaje jasnije koliko benefita dobivaju apsolutno svi transparentnijim baratanjem podacima korisnika. A ono bi trebalo biti olakšano uz blockchain tehnologiju.

INOVACIJA …  i utjecaj poslovnih anđela

INOVACIJA … i utjecaj poslovnih anđela

13.06.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni u svezi poslovnih anđela odgovorili na pitanja ŠTO?, ZAŠTO? i KAKO? , pa ponovimo: ŠTO su poslovni anđeli: ljudi koji vlastite vrijednosti (ne samo novac!) ulažu u tuđe poslovne poduhvate, najčešće u početnoj fazi; ZAŠTO to rade: jer nedostaje institucionalne potpore u počecima poslovnih napora pojedinaca; KAKO to oni rade: svoj novac i druge vrijednosti objavljuju na mreži poslovnih anđela, gdje „potražna“ strana objavljuje svoje potrebe.

GDPR za 13k kn

GDPR za 13k kn

12.06.2018. komentiraj

Upravo je nevjerojatno koliko pomutnje je GDPR izazvao u javnosti.  Svi smo svjedočili nebrojenim mailovima u kojima su nas tvrtke za koje jesmo i nismo čuli obavještavali da imaju naše kontakt podatke, te će ih morati obrisati u slučaju da ne dozvolimo njihovo daljnje korištenje za slanje maila. Kako to mislite? Ako nemate našu privolu da nas kontaktirate mailom, temeljem čega ste nam uopće poslali mail u kojem nas upravo takvu privolu tražite?!