INOVACIJA … i njezina primjena u„Flipped Classroom“ metodi

INOVACIJA …  i njezina primjena u„Flipped Classroom“ metodi

Foto: Dražen Tomić

Možda je jedan od najvećih paradoksa u inovaciji „provalija“ koja postoji između:

  • ideje (koncepta, znanja o nekoj korisnoj novosti) i
  • primjene (implementacije, realizacije, tržišnog uspjeha).

Kao primjer konfrontiram:

  • nauk velikog Claytona Christensena u njegovoj osnovnoj tezi koja preferira radikalnu (čak i disruptivnu) inovaciju u odnosu na inkrementalnu i
  • zagovornika teze „ideja bez primjene ne vrijedi ništa!“.

Jesu li ova dva koncepta:

  • „Prava inovacija je samo disruptivna!“ (C. Christensen)
  • „Ideja je tek 1% inovacije!“ (mnogi autori, znani i neznani)

uistinu u suprotnosti?

Mislim da jesu. Disruptivna inovacija zahtjeva mnogo rada na primjeni, a njena osnova je jedna posve nova ideja ili barem zrela nova tehnologija (AirBnB, Amazon, Uber, …).

Suprotno tome neusporedivo je veći broj inovacija koje su kopije nečijih tuđih ideja i predstavljaju samo primjenu u nekoj drugoj industriji ili zemljopisnom području. One teško mogu biti disruptivne ali ima i takvih primjera. Tako se može okarakterizirati Fordova pokretna traka u automobilskoj industriji, prilagođena i preuzeta iz klaonica ili ugljenokopa.

Primjena stranih iskustava u nekoj državi se svakako ne može smatrati nekom velikom inovacijom jer se radi o kopiji, imitaciji. No disruptivni karakter se može odnositi na cijelu zemlju. Uzmimo primjer Japana. Od zaostale postfeudalne zemlje opustošene ratom oni su primjenom kopija pretekli originale, kako tehnološki, tako i tržišno. Zato se trebamo osloboditi mantre da smo inovativni jedino ako izmislimo neki izum i patentiramo ga kao posve novi proizvod!

 

­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI zašto je Flipped Classroom koncept primijenjen kroz https://www.khanacademy.org/ tako uspješan u edukaciji? Ako niste, pogledajte OVDJE.

Evo izvoda iz nekoliko svjedočanstava:

  • „Zato jer je Sal Khan iskoristio rast Interneta i popunio potražnju onih koji žele naučiti matematiku, znanosti?, povijest, ekonomiju itd. na Internetu jer nisu naučili u školi. To je zato jer je Sal Khan genije koji visoko cijeni obrazovanje.
  • Koncept  je fantastičan, izvedba je savršena. Njegov način poduke je nevjerojatno jasan i video materijali su idealne duljine i izgleda.
  • Sve je besplatno, počinje od razine 0, brzina je prilagodljiva svima, učenje se osniva na potvrdi savladavanja prethodnog gradiva, učitelj se ne vidi  nego se čuje se samo njegov glas
  • Cijeli sajt je svjež, zrači ohrabrenjem i daje novu perspektivu edukaciji

To je svijet koji trebamo kopirati! Ne treba kukati što mi to nismo izmislili, pa onda vrtjeti prste i čekati da nas „poljubi muza inovacije“. Pokušajmo biti manje „inovativni“ kad izmišljamo razloge zašto neku dobru svjetsku praksu ne primijeniti! Sjetimo se gdje možemo vidjeti  9. najgoreg neprijatelja inovacije? U ogledalu!

Na primjeru (ne)primjene Flipped Classroom  potvrdila su se dva standardna obrasca ponašanja vezana uz inovaciju u nas:

  1. Nedostatak angažmana potrebnog za primjenu
  2. Smišljanje razloga zašto nešto ne primijeniti

Riječ „primjena“ sam ovdje spomenuo 10 puta! Za Flipped Classroom je pojam „primjena“ u Hrvatskoj misaona imenica: „obrnuta učionica“ se spominje na Google u raznim jezičnim varijantama oko 2.000 puta, a ni anketiranjem, ni pretraživanjem nije nađena niti jedna „redovna primjena“ u nastavi. Štoviše, neki promotori FC-a u nas su se naljutili na pitanje: „Da li osim predavanja i stručnih radova Vi ili netko drugi redovno koristi FC u nastavi?“. Odgovor objašnjava da je FC sat „ogledni“, dakle ne „redovan“:

„…za isti primjer oglednog sata prevedenog na engleski jezik, osvojila sam nagradu na natjecanju u organizaciji European Schoolneta kao primjer dobre prakse. Meni je dovoljan dokaz da metodu primjenjujem na dobar način.“

Skepsa koja proizlazi iz NIMBY načina:

„Predajem engleski jezik u kojem je naglasak na konverzaciji na satovima pa ne znam koliko bi koncept Flipped Classrooma bio primjenjiv?“

Neki su si dali truda u inovativnosti odbijanja inovacije:

„Flipped Classrom je dobar za predavanja u kojima ima dosta teorije o kojoj se potom može diskutirati i pogledati snimljene materijale koliko god je to puta potrebno dok se ne shvati. Na mojim je predavanjima naglasak na stalnoj razmijeni informacija i potpori pa stoga nisam primjenjivala koncept FC.“

Uobičajena je tehnologija odbijanja inovacije od strane Ministarstva obrazovanja – „nemamo vremena“:

„Hvala vam na javljanju i podijeljenim primjerima. Nažalost gužva je ogromna, ali javim se kad ulovim nešto vremena„

Ove dvije spomenute točke otpora Flipped Classroom inovaciji (neangažiranost i inventivno odbijanje) nisu jedini uzrok gotovo nikakvoj primjeni u nas. Evo, malo se i IKT stručnjak treba „posuti pepelom“: treći razlog može biti i prenaglašavanje nužnosti uporabe (informatičke) tehnologije. O tome kako primijeniti FC bez primjene nekih specijalnih informatičkih alata, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

      Još iz kategorije

      INOVACIJA …  u edukaciji – izazov lošeg utjecaja okoline na djecu

      INOVACIJA … u edukaciji – izazov lošeg utjecaja okoline na djecu

      21.08.2018. komentiraj

      Često me kritiziraju da su moji članci previše „tehnologizirani“ odnosno „digitalizirani“ ili „internetski bazirani“. To se naročito odnosi na uvjerenje o automatizaciji kao mogućem doprinosu (spasu?) obrazovnog sustava. Podsjećam na temeljni rezon takvog mojeg pristupa obrazovnom sustavu: zbog ogromne „potražnje“ za edukacijom (najmanje milijardu polaznika svih vrsti i razina obrazovanja) UN je u svojoj analizi globalnog edukacijskog sustava izračunao da je  u narednih 14 godina potrebno regrutirati gotovo 70 milijuna (!) nastavnika za primarnu i sekundarnu edukaciju. To konkretno znači diplomiranje 5 milijuna novih nastavnika godišnje! „Mission possible“?

      KOMENTAR: Krećemo s velikom analizom ICT tržišta

      KOMENTAR: Krećemo s velikom analizom ICT tržišta

      14.08.2018. komentiraj

      Ljeto je možda vrijeme kiselih krastavaca, samo za neke jer ICTbusiness.info i ove godine u suradnji s tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr kreće u veliki analizu domaćeg ICT tržišta. Ove godine analizirat ćemo tržište ponovno prema NKD odnosno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i to tako da su tvrtke podijeljene u tri velika segmenta – telekomunikacije i komunikacije, računala i softver.

      INOVACIJA …  s Moodle rješenjem za Automated/Adaptive - learning

      INOVACIJA … s Moodle rješenjem za Automated/Adaptive - learning

      13.08.2018. komentiraj

      Po tko zna koji put moramo spomenuti kako se svaka inovacija može prikazati dilemom ili proturječjem. Time smo završili i prethodnu kolumnu i naveli moguće  pristupe kao „best-in-class“ komponente adaptivne poduke i dobro ih integrirati ili „paketsko“ rješenje u kojem na jednoj platformi radimo adaptivnu poduku. Kao i obično, nema jednoznačnog odgovora niti u ovoj dilemi. No važno je da smo svjesni ovih opcija kao i  da bez subjektivne naklonosti („bias“) odlučujemo koja je u našem slučaju najbolja.