HT i struja, WinDays13 i Oracle pokleknuo

HT i struja, WinDays13 i Oracle pokleknuo

Iako se o tome spekulira već dulje vrijeme HT je najavio da ulazi na različita nova tržišta. Mnogi će reći pa to smo naslućivali, pričalo se u kuloarima, međutim činjenica je da postoji nekoliko više-manje izglednih scenarija. Dolazak pametnih brojila, ulazak većeg broja distributera električne, pa i svake druge energije, sustavi za naplatu prilika su gdje bi se HT mogao pozicionirati.

Analize pokazuju kako će u budućnosti rasti broj umreženih uređaja i M2M komunikacija (machine to machine), što će s jedne strane predstavljati izazov za telekom operatere zbog rasta prijenosa podataka, a s druge strane oni tu vide i svoju priliku.

Poslovanje telekoma pod pritiskom je novih tarifa, uređaja i neki analitičari već dulje vrijeme upozoravaju kako se telekomi trebaju pripremiti za nove izvore prihode. Osim već spomenutih M2M rješenja, pametnih brojila i sličnih stvari, tu je i over the top (OTT) koji dodatno podiže podatkovni promet kao dodatne mogućnosti za korisnika.

Neki su dobro primijetili kako se u pozivu na Glavnu skupštinu HT-a, negdje pri dnu novih djelatnosti nalazi i najrazličitije usluge platnog prometa. Da tu ima mogućnosti, pokazao je Agrokor s mogućnošću isplate gotovine na kioscima Tiska i blagajnama Konzuma. Pritom za mnoge je iznenađenje izazvalo i to da će u doregistraciji HT-a biti u djelatnosti uvrštena priprema i prodaja hrane, usluživanje pića. Da i to ima smisla dokazuje i Vipnet koji već na Cvjetnom trgu u Zagrebu ima svoj kafić.

Širenje usluga u smjeru zadovoljstva korisnika kako u telekom uslugama, tako i u drugim segmentima i široka lepeza dodatnih usluga čime se postaje „one stop shop“ ideja je koja kod korisnika prolazi jer im se štedi vrijeme. A vrijeme je jedini resursa koji ne možete kupiti niti vratiti.

U svijetu ICT-a najvažniji događaj prošlog tjedna svakako je jedna od najvećih ako ne i najveća konferencija na ovim prostorima WinDays13. Umag je tako postao središte domaćeg informatičko-telekomunikacijskog svijeta, o čemu smo vas iscrpno izvještavali.

Lijepo vrijeme, mnoštvo predavanja, ali prije svega networking pokazali su da je IT sektor žilav. Iako mnogi onako potiho kukaju kako su teška vremena, kako su mnoge stvari zastale ili se odvijaju jako sporo, svi su hodali nasmiješeni i osjećao se neki optimizam. Neki bi rekli možda i lažni, ali vidjelo se da tvrtke sjede sa svojim korisnicima i pokazuju im nove mogućnosti primjene IT u svakodnevnom poslovanju.

Sa svima s kojima smo razgovarali vide polagani, ali vrlo polagani oporavak, najveći problem toga sektora je što je za mnoge država i dalje ključni dobavljač.  Tu se promjene do zamaha gospodarstva neće dogoditi i to mnoge zabrinjava, no rješenje vide u daljnjem iskoraku u regiju što su mnogi već napravili, a ulazak u EU dodatno će im otvoriti vrata. Kako mi kaže jedan od direktora jedne od ponajboljih i brzorastućih hrvatskih IT firmi EU je već bio i bit će naše tržište. Prepreka je bilo, sad će ih biti manje, ali cijenila se kvaliteta, točnost u izradi projekta i implementaciji, tako da je ulazak u EU samo dodatno odškrinuta vrata u kroz koja treba gurnuti nogu i ući.

Pet dana Umaga za mnoge je bilo i vrijeme s malo više zabave na večernjim tulumima. Ne tako dobro kao prethodnih godina, ali ipak dobri. WinDays konferencija kao i nekoliko puta do sada podijeljena u dva dijela. Prvi dio za koji bi neki rekli došli su samo geekovi, a drugi došla su samo odijela, odnosno tehnološka i poslovna konferencija. Konferencija je ipak pokazala što se moglo čuti i iz usta predsjednik dr. Ive Josipovića, direktora Microsoft Hrvatska Ivana Vidaković i predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora HT-a Ivice Mudrinića da sektor ima prilika, ali da ga pritišće okruženje.

Iznimno dobri su se pokazali neki novi klinci hrvatske IT scene, studenti iz cijele Hrvatske na Start up akademiji gdje su pokazivala svoja znanja i vještine, ideje, aplikacije, poslovne planove. Bilo je zanimljivo slušati klince koji tako nešto ne uče u školama, ali ipak se trude.

I na kraju, za Microsoft kao šlag na torti početak biznis konferencije obilježila je odluka DKOM-a iz koje se dalo iščitati da se Oracle povukao sa žalbom čime je otvorio put nastavku natječaja procijenjeno vrijednog 198,5 za nabavku Microsoft licenci za državu. I dok su svi pozdravljali odluku tek su rijetki i off the record to komentirali kao dogovor korporacija o nenapadanju, očekivano. Kako god bilo, natječaj kreže dalje, a najzanimljivije od svega je da se samo izgubilo vrijeme. Možda je to na kraju krajeva nekome i bio cilj.

Još iz kategorije

Microsoftova reakcija na optužbe o povredama privatnosti

Microsoftova reakcija na optužbe o povredama privatnosti

17.04.2019. komentiraj

Na zahtjev nizozemskog Ministarstva sigurnosti i pravde, društvo Privacy Company provelo je procjenu učinka na zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka – GDPR, u odnosu na Microsoft Office ProPlus Enterprise (Office 2016 MSI i Office 365 CTR). Procjena je pokazala da Microsoft sistematično i prikriveno prikuplja podatke velikog razmjera o pojedinačnoj upotrebi Worda, Excela, PowerPointa i Outlooka.

Što je AI?

Što je AI?

16.04.2019. komentiraj

Vjerojatno već svatko ima neku osnovnu ideju o tome što bi umjetna inteligencija trebala biti. Postoje mnoge definicije, no mi ćemo bez kompliciranja i ulaska u prijeporna pitanja reći da je umjetna inteligencija (AI) inteligencija koju pokazuju uređaji pri obavljanju određene zadaće. Idealni inteligentni uređaj je prilagodljiv i ujedno poduzima radnje kako bi povećao vjerojatnost da ispuni neku zadaću. Glavne značajke umjetne inteligencije su: 1. sposobnost pohranjivanja velike količine podataka i prikupljanja novih podataka iz okoline; 2. sposobnost da samostalno donosi odluke i zatim djeluje na temelju tih odluka.

5 razlika koje čine dobrog GDPR konzultanta

5 razlika koje čine dobrog GDPR konzultanta

16.04.2019. komentiraj

Svijest o potrebi za zaštitom osobnih podataka ubrzano raste, i to ne samo zahvaljujući GDPR-u. Brojni incidenti uporno nas uče da je bojazan od narušavanja njihove sigurnosti potpuno opravdana. Intenzivna digitalizacija društva eksponencijalno povećava rizik kojem smo izloženi. Više ga jednostavno ne možemo zanemarivati, a posebno to ne smiju činiti oni koji prikupljaju i obrađuju velike količine osjetljivih osobnih podataka.