Web trackeri ili po hrvatski tragači, nešto su što korisnici toleriraju, ali nisu previše radosni zbog činjenice da oni postoje i vrlo lako prate sve što radimo. Nažalost, nije privatnost jedini problem koji trackeri stvaraju već utječu uvelike i na brzinu internetskih preglednika, koji rade sporije zbog njih.
Otkrio je to u svojoj studiji Ghostery, koji se bavi upravo kreiranjem anti-tracking dodataka za internetske preglednike. Ukratko, nalaze se u sjeni, prate svaki korak korisnika i uz to "otimaju" većinu memorije, što usporava surfanje i troši dodatne resurse s obzirom da uređaj zahvaljujući njima treba više energije.
Da uistinu jest tako, Ghostery je provjerio tako što je pratio rad 500 najposjećenijih web stranica na svijetu. Njih čak 90 posto koristi trackere "treće strane" i osjetno usporavaju kompletno iskustvo. Konkretnije, bez trackera se u prosjeku web stranica u potpunosti otvara za 11 sekundi, a s trackerima za 20 sekundi. Nije to nezanemarivo, kad se zbroji sve što korisnik posjeti, izgubi se podosta vremena.
I to je samo prosjek, one najsporije web stranice iz društva 500 najposjećenijih imaju ozbiljne probleme. Uz blokirane trackere otvaraju se kao i one najbrže - za 11 do 15 sekundi u prosjeku. Ali, kad se ne blokiraju trackeri, situacija je daleko drugačija. Primjerice, New York Post bez trackera treba desetak sekundi za otvaranje, ali s trakerima se kompletna stranica "podigne" za skoro pa stotinu sekundi. To je desetak puta više nego bez trackera. Iz Ghosteryja naglašavaju da je to tako jer trackeri ni u jednom trenutku ne prestaju komunicirati sa serverom.
Naravno, treba biti realan pa navesti da Ghostery ipak jest anti-tracking alat pa uz sve ove informacije zapravo čini sebi reklamu i navodi ljude da ga koriste. Istina jest da trackeri usporavaju iskustvo i prate što korisnik čini, ali isto tako treba znati i da se pod "potpuno pokretanje stranice" misli na sve elemente stranice, a to ljudskom oku nije vidljivo, ono najbitnije na stranici otvara se praktički jednako brzo kao i s blokiranim trackerima.
Amazon Web Services zacrtao je plan za uspostavu neovisnog oblaka u Europi. Tvrtka planira uložiti gotovo 8 milijardi eura i otvoriti tisuće radnih mjesta kako bi održala sigurnost podataka u regiji.
Projekt Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI predstavlja temelj za izgradnju moderne infrastrukture koja će zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu, poput vladinih institucija, operatora ključnih usluga te davatelja digitalnih usluga od novih kibernetičkih prijetnji. Ukupno vrijedan 9,9 milijuna eura, projekt je financiran u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Europska komisija poslala je X zahtjev za informacijama u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama. Zahtjevom se želi dobiti više pojedinosti o aktivnostima i resursima X-a za moderiranje sadržaja, o procjeni rizika koju je proveo X u vezi s implementacijom generativnih AI alata u EU-u