Veliki porast napada hakera

Check Point u svom je izvještaju razotkrio da se ransomware napadi šire nezaustavljivom brzinom te da su mete napada sve češće organizacije svih vrsta, od onih manjih do većih. Jer, tijekom pandemije koronavirusa i rada na daljinu, lakše je probiti se u sustave iz razloga što su privatne mreže slabije zaštićene o korporativnih.

Primjerice, na svjetskoj razini se broj napada udvostručio na dnevnoj razini u Sjedinjenim Američkim Državama, kroz posljednja tri mjeseca. Rješenje za zaustavljanje takve situacije jest ulagati više u sigurnost. Jasno je da se tako nešto ne može ignorirati jer šteta koja može nastati ne samo da paralizira organizaciju, već je može potpuno uništiti. Posebno u Europskoj uniji, gdje Opća uredba za zaštitu podataka (GDPR) propisuje jasna pravila, po kojima su organizacije odgovorne za sve propuste u kojima se šteti sigurnosti podataka kojima se barata.

Inače, ransomware je vrsta malicioznih programa (malwarea) nastalih davne 2006. godine čiji je cilj znatno ograničiti pristup zaraženom informacijskom sustavu i pohranjenim podacima ili kako bi se jednostavnije reklo - taj malware želi "oteti" vaše podatke i potom naplatiti od vas njihovo vraćanje.

Dakle, slično kao i s otmicama u realnom svijetu, što bi značilo da u virtualni uistinu sele ljudi svih vrsta, ideja i pobuda, zbog čega opreza nikad dosta. Barem ukoliko želite držati svoje podatke i novac na sigurnom. U pravilu, ovi Ransomware se ponaša slično poput računalnih crva ili trojanskih konja, koristeći neku ranjivost kako bi se sami proširili mrežom i instalirali na korisnička računala ili se pretvarajući da su korisni programi, često putem filesharing ili peer-to-peer servisa, kako bi ih korisnici sami instalirali na svoja računala.

Nakon infekcije, ovi će maliciozni programi pri prvom pokretanju pokušati kriptirati korisničke podatke, pokušati ograničiti pristup Windowsima, modificirati particijsku tablicu ili MBR (master boot record) diska s operativnim sustavom ili korisnikovim podacima.