U prvoj polovici 2021. zabilježeno rekordnih 5,4 milijuna DDoS napada

Pandemija koronavirusa dovela je do porasta rada na daljinu, a tako nešto dovelo je i do porasta hakerskih napada, među kojima su jedni od najopasnijih oni DDoS (Distributed Denial of Service). Zato zabrinjavaju podaci Atlas VPN tima o tome da su zabilježili 11 posto rasta u prvoj polovici ove godine, ako usporedimo s istim razdobljem lani.

Riječ je o 5,4 milijuna kreiranih napada od strane kibernetičkih kriminalaca, a više od polovice (2,8 milijuna) koristili su kompromitirane računalne sustave, ili drugim riječima, botnet mreže kao izvore napada.

Ne bi to toliko brinulo da DDoS napadi nisu jedan od najuspješnijih načina izvlačenja koristi od žrtve. Bilo da se radi o stopiranju ili pauziranju njena rada, odnosno, nanošenja materijalne ili financijske štete.

Ta vrsta napada označava sprječavanje pristupa računalom sustavu korištenjem mnogobrojnih raspršenih resursa koji se većinom nalaze na internetu. Uobičajeni način na koji se sprječava pristup računalnom sustavu ili sustavima je kroz preopterećivanje računalne mreže slanjem mnogostrukih zahtjeva prema poslužitelju, tako da se zaustavi legitimni promet prema tim poslužiteljima.

Mete DDoS napada većinom su visokoprofilni web poslužitelji, banke, tvrtke koje obrađuju informacije sa kreditnim karticama, te korijenski (en. root) DNS poslužitelji. Cilj napada je razbiti sigurnosne sustave koji brane poslužitelje tako da se mogu dokopati vrijednih informacija koje poslužitelji pohranjuju.

Također, ove vrste napada su problematične jer se vrlo često izvode putem spomenutih botneta. Botnet su mreže računala zaraženih nekim trojanskim konjem ili crvom koji nakon poslane komande pošalju velik broj zahtjeva na neku IP adresu. Iz istog razloga prilično je teško otkriti počinitelja, a lako je moguće da se on ili ona nalazi u stranoj zemlji.

Stoga, treba ponovno ponoviti - organizacije moraju ulagati više resursa i vremena u sigurnost svojih sustava. To je jedini način kako se obraniti.